Porezni stručnjak otkriva koliko će u 2024. rasti plaće

Od sljedeće godine mijenjaju se porezna pravila. Što se tiče povećanja plaća - to će dosta ovisiti o visini primanja svakog radnika. Oni koji imaju manje bruto plaće ostvarit će, uz porezne olakšice, olakšicu vezanu uz obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje pa mogu očekivati i malo veći iznos, rekao je Ivan Čevizović iz Hrvatska komore poreznih stručnjaka.

- Konačni efekt najveće moguće olakšice kod obračuna doprinosa je kod radnika koji imaju bruto plaću do 700 eura, gdje ta olakšica iznosi maksimalno 45 eura pa će se to pretočiti u povećanje plaća, kazao je.

Kod svih ostalih radnika ta situacija postaje drukčija. Kako se smanjuje olakšica vezana da doprinose, ostaje isključivo efekt promjene u poreznim stopama, odnosno osobnim odbitcima.

- Ako povećate nešto za 30-ak eura, to nije iznos koji ćete dobiti na plaću, to je samo iznos na koji nećete platiti porez. Ako uzmete bazičnu stopu od 20 posto, to znači da se tih 30 eura pretvara u 6 eura povećanja plaće, pojasnio je porezni stručnjak.

Ostaje još pitanje poreznih stopa u općinama i gradovima. Neki su već donijeli odluke kojima  su povećali stope te tako nadomjestili prirez koji su izgubili, neki su ostali na polaznim stopama, a ima i onih koji su odlučili iskoristiti mogućnost smanjenja stopa pa će učinak biti nešto veći.

- Ostaje dio neoporezivih olakšica koje se povećavaju i kada se to akumulira na godišnjoj razini to bi bilo oko 560 eura koji se mogu neoporezivo ukupno isplatiti više tijekom 2024. godine, rekao je.

Za primjer ćemo uzeti radnika s jednim djetetom koji ima bruto plaću od 1596 eura. 

Zagreb je odlučio povećati stope poreza na dohodak tako da ih postavi na razine koje su bile prethodno s obračunom prireza kakav je postojao, što znači da nema efekta promjene u poreznim stopama pa bi tu bio učinak 10-ak eura, kazao je porezni stručnjak.

- Taj je učinak veći kod gradova koji su odlučili ne povećati stope, ali ukupan učinak takvog povećanja, kada govorimo o prosječnoj plaći, je oko 15-16 eura, odnosno od 10-15 eura na mjesečnoj plaći, istaknuo je.

Problem neoporezivih odbitaka

Darko Šeperić, izvršni tajnik za javne politike, projekte i edukaciju SSSH smatra kako u zadnjim godinama imamo udar na plaće. Iako postoje podaci da nam plaće realno rastu, ističe kako prosječan čovjek u Hrvatskoj živi dosta lošije nego prije dvije godine.

- Veliki je problem što se tiče neoporezivih odbitaka. Nema zemlje u EU koja ima toliko mnogo različitih neoporezivih primitaka koji se mogu isplatiti radnicima. Danas smo u situaciji da imamo dobar dio radnika koji od 10-20 posto svojih prihoda dobivaju kroz neoporezive naknade i to ima veliki učinak na naš sustav socijalne sigurnosti i imat će učinak na naše mirovine, kazao je.

Ljudima je važan svaki euro više na plaći, kaže Šeperić, te dodaje da je ova politika plaća štetna za rast bruto plaća, a to je svima najvažnije.

Poslodavcima u interesu povećati plaće radnicima

Minimalna plaća u bruto iznosu se povećava sa 700 eura na 840 u bruto iznosu, što je oko 20 posto.

Petar Šimić iz Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a, kazao je  kako je zadnjih godina svim poslodavcima u interesu pronaći način kako povećati plaće radnicima.

- Što se tiče minimalne plaće, u Hrvatskoj je prima 1,2 posto radnika i iz tog kuta gledanja to ne bi trebao biti veliki problem, kazao je.

Dodaje kako se HUP zalaže za što manje oporezivanje plaća, a što se tiče neoporezivog dijela smatra da je to prostor za nagrađivanje djelatnika što nije loše, ali, kako kaže, dugoročno se stvara problem.

- Bili bi sretniji kada bi plaće bile manje oporezovane te kada bi neto plaća bila puno veća u odnosu na bruto 2 plaću koju imamo danas, naglasio je.

Na pitanje koliko su poslodavci spremni na povećanje isplate neoporezivih primitaka, Šimić je rekao kako statistike pokazuju da u prosjeku svaki radnik u Hrvatskoj dobije 1500 eura godišnje neoporezivih primitaka.

- Poslodavci su spremni povećavati plaće, ali isto tako i koristiti neoporezive primitke, naglasio je.

Šeperić ističe kako je Hrvatska među 3 zemlje u EU koja ima najniže oporezivanje rada i doprinosi za mirovinsko osiguranje su među najnižima u EU.