Posavec o isplati odšteta: Još nije ni došlo rješenje od prošle godine

Europska komisija je izdvojila 56 milijuna eura kako bi interventno pomogla poljoprivrednicima Unije u sanaciji štete od elementarnih nepogoda, a Hrvatska će iz tog programa dobiti 4,4 milijuna eura. Koliko spomenuta sredstva pomažu u pokrivanju štete komentirali su međimurski župan Matija Posavec i klimatolog Boris Grisogono.

Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je kako u posljednjih 15 godina samo dva puta nije bila proglašena prirodna nepogoda, a to je bilo 2018. i 2019. godine, a posljednja nepogoda se dogodila 10. lipnja ove godine.

- Bila je jedna razorna oluja praćena tučom i grmljavinom i u nekoliko minuta je prošla jednim dijelom Međimurske županije i to baš onaj pitoreskni dio gdje su nam lijepi vinogradi, gdje se naši vinari i vinogradari trude čuvati krajolik, ali i proizvoditi vrhunska vina, kazao je.

Obilazak terena radi utvrđivanja štete se dogodio odmah idući dan, tvrdi Posavec, te se u ovom trenutku šteta procjenjuje na 1.700.000 eura, a prirodnu nepogodu je Posavec proglasio odmah dan poslije, tj. 12. lipnja.

- Međutim, taj cijeli sustav obeštećenja vinograda ne ide onim tijekom kako bi sami vinogradari, poljoprivrednici i svi oni koji su oštećeni očekivali, naglasio je.

Kao primjer poteškoća u funkcioniranju sustava odšteta Posavec je naveo primjer prošlogodišnje proglašene prirodne nepogode.

- Još uvijek nije došlo rješenje koliko će se namiriti šteta i kome, istaknuo je.

Oko 80 OPG-ova je prijavilo štetu

U ovome trenutku oko 80 OPG-ova je prijavilo štete, tvrdi Posavec te je pritom objasnio kako ''po zakonskom sustavu one se moraju upisati u registar i onda se to tek u nacionalnom registru procjenjuje i donosi određena odluka''.

- Pozvali smo čak i ministra poljoprivrede da dođe osobno pogledati, nije došao, poslao je državnog tajnika gospodina Majdaka koji je to došao pogledati, ispričao je.

Posavec je naglasio kako će unatoč posjetu državnog tajnika Tugomira Majdaka poslati ministru Davidu Vlajčiću i premijeru Andreju Plenkoviću tj. Vladi ''jedno pismo da se u takvim situacijama mora reagirati hitno''.

- Vinogradarska proizvodnja se mora nastaviti. To su štete koje se moraju namiriti. To nije u konačnici veliki novac s obzirom na korist koja se može time dobiti. Europska unija odobrava određena sredstva, tako da vidjet ćemo, kazao je.

'Proizvodnja hrane je ključna'

Klimatolog Boris Grisogono naglasio je kako ''upozoravaju na klimatske promjene već nekoliko desetljeća'' te pritom dodao kako je njihov utjecaj najvidljiviji upravo u poljoprivredi, ali i energetici.

- Najosjetljivija stvar je vinogradarstvo i voćarstvo jer tu su najveće prihodi, a to onda dođe i pomete sve, kazao je.

Grisogono je objasnio kako je ''sve više toplinske energije u sustavu'' te kako se sustav ''zagrijava i nije više stacionaran, nije u ravnoteži''.

- Kad se to dogodi poraste tzv. potencijalna energija u atmosferi i onda ona prelazi u kinetičku i dolazi do razaranja. Brze su promjene, što je toplije to je brže, kao u vrućoj kuhinji, ustvrdio je.

Istaknuo je dvije metode koje se mogu koristiti u borbi s klimatskim promjenama, od kojih je ''jedno prilagodba, a drugo umanjenje''.

- Mi trebamo proizvoditi manje plinova staklenika, a to onda utječe na promet, turizam i poljoprivredu. To je u biti to, nema brzog rješenja, objasnio je.

- Osiguravajuće kuće trebaju biti agilnije i ne raditi na staromodan način nego se prilagođavati proizvodnje hrane. Proizvodnja hrane je ključna, naglasio je.