15:56 / 28.10.2018.

Autor: I.P.C./D.M./HRT

Posjetili smo škver u kojemu se grade gondole

-

-

Foto: - / -

U Veneciji postoje četiri povijesna brodogradilišta u kojima se i dan danas grade, ali i obnavaljaju gondole. 'Tramontin e figli' jedno je od njih.
Ekipa Mora stigla je do grada vječne romantike - raskošne Venecije. Venecija leži na čak 118 otočića povezanih s više od 400 mostova. Kanali su glavne ulice, a gondole osnovna prijevozna sredstva. Zanimalo nas je kako i gdje nastaju gondole.

U Veneciji postoje četiri povijesna brodogradilišta u kojima se i dan danas grade, ali i obnavaljaju gondole. "Tramontin e figli" jedno je od njih. Zaputili smo se tako brodom do pristaništa San Basilio, u venecijanskom kvartu Dorsoduro, te smo pješice, kroz niz zanimljivih uličica, stigli do našeg odredišta.

Škver Tramontin osnovao je 1884. godine Domenico Tramontin, a njegova šukununuka Elena danas je vlasnica. Cijela obitelj nastavila je brodograditeljsku tradiciju - gondole grade na tradicionalan način. "Sve je ručni rad, nemoguće je gondolu izgraditi drugačije, a koriste osam različitih vrsta drva", kaže Elena. Drvo nastoje nabaviti isključivo iz Italije, ali bilo je razdoblja kada su koristili i hrvatsko drvo.

Posebnost gondole je ta da je uvijek dugačka 11 metara, zanimljivo je i to da se gradi prema težini gondolijera. Gondolijer upravlja njome stojeći na krmi, i zato o njegovoj težini ovisi izgradnja, odnosno hoće li krma biti malo viša ili niža. Tolerancija je otprilike 10 kilograma. Osim što je prijevozno sredstvo, gondola je i pravo umjetničko djelo. Svaka je jedinstvena na svoj način, predstavlja savršenstvo.

Kada bismo čamac usporedili s ljudskim tijelom, pri čemu bi kobilica predstavljala kralješnicu, a poprečne grede rebra, mogli bismo reći da gondola pati od teške skolioze. Asimetrična je, lijeva je strana šira i zaobljenija od desne. Prazna gondola na vodi blago je nagnuta udesno, no gondolijer, težinom svoga tijela i veslom uspostavlja ravnotežu i gondola može ploviti ravno.

Prave su to plutajuće ljepotice, kada ih ugledate ispod lukova kamenih mostova, pored vlažnih zidova, doživite svu njihovu otmjenost. Prepoznatljive su i po svojoj crnoj boji. Postoje razna objašnjenja o tome zašto se ti čamci boje u crno. "Crne su zato jer je u 16. stoljeću gradska uprava tako odlučila. Naime, mnoge plemićke obitelji natjecale su se čija će gondola biti ljepša, ukrašenija i raskošnija, pa se tako poglavar odlučio da stane na kraj silnoj razmetljivosti i donio odluku da sve gondole moraju biti crne, osobito nakon Lepantske bitke kada  je za Mletačku republiku nastupilo razdoblje krize. I danas postoji ograničenje vezano uz pretjerano ukrašavanje gondola", kaže Elena Tramontin.

Svake godine iz škvera Tramontin izađe jedna nova gondola. Dugotrajan je proces izgradnje. Za izgradnju samoga trupa potrebna su 2 mjeseca, a da bi bila potpuno dovršena, barem 5 do 6 mjeseci. Važno je i samo bojenje gondole, potrebno je čak šest "ruku" boje, sve da bi se postigao izniman vanjski sjaj plovila. Izgradnja se odvija tijekom zimskih mjeseci, a s dolaskom toplijeg i ljepšeg vremena gondola se boji.

Škver Tramontin zapošljava troje ljudi, a samo vodstvo u rukama je dviju sestara Tramontin i njihova oca koji je zbog zdravstvenih problema trenutačno odstutan. Umijeće izgradnje gondole prebacuje se uglavnom s koljena na koljeno. Svaka gondola koja izađe iz venecijanskoga škvera obilježena je jedinstvenim potpisom koji predstavlja jamstvo autentičnoga venecijanskog proizvoda.

Iako su nekada bile jedino prijevozno sredstvo za putnike i robu, danas se tradicionalne gondole koriste samo za razonodu, i to poprilično skupu. Turisti mogu uživati u polusatnoj vožnji po minimalnoj cijeni od 80 eura, a ukoliko žele da im ugođaj bude upotpunjen notama starih venecijanskih pjesama, to zadovoljstvo dodatno plaćaju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!