Poskupljuju energenti, hoće li i hrana?

Poskupljuju energenti, hoće li i koliko i hrana? Koliko će na rast cijena poljoprivrednih proizvoda utjecati suša s kojom se bori Slavonija? 

O tome su u "U mreži Prvog" govorili državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak te Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. 

Majdak je kazao kako su i ovo ljeto obilježile suše i visoke temperature što je utjecalo na prinose, prije svega, jari kultura, a kako kaže, ozime žitarice nisu pretrpjele tolike gubitke.

- Imamo podatak da je urod pšenice bolji za 2 posto više nego prošle godine, ali kod suncokreta, soje i kukuruza, a ponajviše kod šećerne repe bilježimo gubitke što se odrazilo i na proglašavanje elementarne nepogode u Osječko-baranjskoj županiji, Vukovarsko-srijemskoj, Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj, istaknuo je.

Dodaje kako se bilježi u nekim područjima 80-90 posto štete na šećernoj repi.

- Jučer smo razgovarali s hrvatskom industrijom šećera, s najvećim proizvođačima šećerne repe te smo donijeli zaključke na razini ministarstva poljoprivrede, ali i na razini onoga što će vlada predložiti u programu usmjerenom na proizvođače šećerne repe, naglasio je.

Šećer ne poskupljuje

Na pitanje prijeti li nestašica šećera i poskupljenje, Majdak je rekao kako Hrvatskoj ne prijeti ni uvoz ni poskupljenje šećera.

- Poljoprivrednici su pretrpjeli velike gubitke glede prinosa i dohotka i to se mora kompenzirati, naglasio je.

Brlošić je kazao da što se više ide prema istoku, suša je izraženija, a to pokazuju i polja kukuruza koja su već više od 20 dana potpuno suha i izgledaju kao da je kraj 10. ili početak 11. mjeseca.

- Samo u mom kraju gdje živim, kiša je zadnji puta pala 2. srpnja sa značajnom količinom leda koji je napravio štetu, kazao je.

Parametri za određivanje suše kojima se rukovode osiguravajuće kuće su neprihvatljivi i nerazumljivi

Dodaje kako poljoprivrednici prijavljuju štetu, one se zbrajaju i zasigurno će biti ogromne.

Ističe kako suše donose daleko veće štete od tuča i vjetra.

- Šećerna repa je osigurana. U polici osiguranja se nalazi polica osiguranja od suše. Te police nisu jeftine. Kada se počnu zbrajanja štete, parametri za određivanje suše kojima se rukovode osiguravajuće kuće su neprihvatljivi i nerazumljivi, rekao je Brlošić.

Majdak je naglasio kako će ministarstvo ići u pregovore s osiguravajućim kućama, te, kako kaže, treba se pripremiti za iduću godinu što se tiče suše, mraza i tuče, kako bi se osiguranje prilagodilo stvarnom stanju na terenu.

Brlošić: Cijene će morati ići prema gore

Na pitanje hoće li poskupljenjem energenata poskupiti i hrana, Brlošić je rekao kako proizvođači prate cijene i pitaju se gdje su poljoprivrednici kao primarni proizvođači.

- Naša otkupna cijena pšenice je onakva kakva je bila prije 20 godina. U takvim uvjetima teško da je naći bilo koji proizvod da nije nekoliko puta poskupio, istaknuo je.

Smatra kako EK ne vodi dovoljno brige o poljoprivrednicima, što smatra da neće biti dobro zato što će cijene morati ići prema gore. 

Majetić naglašava kako je potrebno redefinirati zajedničku poljoprivrednu politiku, te da je potrebno na pravedniji način, ne samo povisiti omotnicu za poljoprivredu, već i na pravedniji način izvršiti preraspodjelu unutar sektora.

Majdak: Ne postoje naznake da bi cijena hrane trebala porasti

- Mi s jedne strane izvozimo žitarice, a s druge smo strane baza za uvoz brašna i tijesta. To je potrebno brzo promijeniti, rekao je.

Ovi će se paradoksi riješiti ulaganjem u mlinarsku industriju, dodao je.

Majdak govori kako ne postoje naznake da bi cijena hrane trebala porasti s povišenjem cijene energenata.

- Na globalnoj razini se bilježi povećanje cijena žitarica i kruha, što je paradoks jer je ove godine zabilježena rekordna žetva i u SAD-u i Rusiji i Ukrajini, rekao je.

Mijenjati sustav poticaja

Na pitanje treba li mijenjati sustav poticaja, Brlošić je kazao kako se o tome već dugo raspravlja.

- Smatramo kako bi sustav poticaja trebao biti usmjeren prema profesionalnim poljoprivrednicima. Imamo preko 100 tisuća korisnika koji koriste poticaje, a s druge strane imamo ispod 20 tisuća poljoprivrednika kojima je to osnovna djelatnost, rekao je.

Dodaje da ako EK ne shvati da treba povećati ulaganja u poljoprivredu da će doći do značajnih poskupljenja.