HUP-ov prijedlog porezne reforme: Svi trebaju plaćati doprinose

16:21 / 21.05.2022.

Autor: T.V./HRT

Predsjednik HUP-a i predsjednik uprave Plive Mihael Furjan

Predsjednik HUP-a i predsjednik uprave Plive Mihael Furjan

Foto: HTV / HRT

Poslodavci imaju novi prijedlog porezne reforme – žele da svi plaćaju doprinose kako bi se povećala održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava. Prijedlog bi se uskoro trebao naći na stolu Vlade, jer poslodavci tvrde da "ovako više ne ide". Inflacija i državni nameti potapaju gospodarstvo i građane. Uz to, poslodavci traže i smanjenje poreza na dohodak i smanjenje doprinosa – tvrde kako bi tada svi građani odmah dobili povišicu, a država zaradila jednako. Kako je to moguće? 

- Ustvari tražimo povećanje neoporezivog dijela na 5000 kuna, smanjenje osnovne porezne stope s 20 na 15 posto, i želimo da se ovaj višak porezne stope primjenjuje kasnije, za veći dohodak. Upravo bi to smanjenje istog trena donijelo veće plaće našim zaposlenicima. To je na neki način jedna socijalna i demografska mjera u ovim teškim vremenima kada imamo ogromnu inflaciju, ali bi i poduzetnicima donijela veću konkurentnost. Za istu bruto plaću mogli bi isplatiti veći neto dohodak našim zaposlenicima, objašnjava predsjednik HUP-a i predsjednik uprave Plive Mihael Furjan.

Poslodavci se danas, ističe, s krizom nose iznimno teško – svi ulazni troškovi su porasli.

- Ne možemo samo tako prebacivati naš trošak na kupce. Funkcioniramo na globalnom tržištu, i ako netko drugi ima jeftiniji izvor energije, mi smo manje konkurentni. Želimo biti što konkurentniji, a ovo je zapravo 'win-win' i za kompanije i za zaposlenike. To ne znači da nećemo dizati plaće, i danas ih dižemo, ali zapravo želimo biti konkurentniji. S ovom većom potrošnjom država imala veće prihode istog trena, a većom zaposlenošću bi imali i veće prihode od doprinosa.

Poduzetnici smatraju kako bi s ovime u idućih nekoliko godina mogli zaposliti preko 100 tisuća ljudi. Upravo to je, ističe Furjan, način kako bi financirali sustav. Ističe kako Hrvatska broji samo 68 posto radno aktivnog stanovništva.

- To znači da nama svaka treća radno aktivna osoba ili 'leži' doma, ili radi na crno, ili radi u drugoj zemlji, a ostvaruje neka prava u Hrvatskoj. Takva osoba ne doprinosi našem mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Da povećamo taj udio sa 68 na 75 posto, možemo povećati naše prihode za 10 posto. To je ono što želimo. Zašto ne bi bili kao Skandinavske zemlje koje imaju oko 85-88 posto radno aktivnih zaposlenika? Tu je ključ – imamo premalo zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, odnosno korisnika HZZO fonda. Zapravo se hrvatski sustav primarno financira porezima na potrošnju i proizvodnju, PDV i trošarinu. Zašto država, ako već prikupi te poreze, ih ne usmjeri prema zdravstvu? Zapravo bi se o priči da je naš sustav neodrživ dalo razgovarati, jer mi prikupljamo jako puno poreza. Kod nas državna potrošnja buja, a financiraju ju građani i poduzeća – znači postoje sredstva, mi ih već uplaćujemo, naglašava Furjan. Dodaje kako poslodavci žele i da, bez obzira na iznos dohotka, svi oni koji rade za isti dohodak plaćaju slične poreze i doprinose.

Porez na dohodak, kaže, čini samo oko 12-13 posto ukupnog prihoda. Ako se na to dodaju prinosi, to je ispod 10 posto.

- To je vrlo mali udio ukupnih poreznih prihoda i doprinosa. Danas većina ljudi ne plaća porez na dohodak u Hrvatskoj zbog raznih olakšica i zbog relativnog malog dohotka. Mi želimo Hrvatsku i poduzeća u Hrvatskoj koja će se temeljiti na poslovima dodatne vrijednosti. Za takve kvalificirane poslove mi trebamo dobro platiti ljude. Ključni poslovi u svakom društvu su, recimo, inženjeri, liječnici, programeri – ako je njihova bruto plaća s doprinosima 20 tisuća kuna, oni, ako žive u Zagrebu i bez djece na ruke dobiju samo 10 i nešto tisuća kuna – mi gotovo pola novca uzimamo. Teško je motivirati i zadržati te ljude ovdje. S druge strane, hrvatskim poduzećima nije lako isplatiti bruto plaće od 25, 30 ili 40 tisuća kuna. Zapravo mi tražimo da se manje oporezuje taj srednji sloj građana. Većina naših građana danas ne plaća porez na dohodak i to je problem za nas kao društvo – ne pridonosimo svi jednako, i pritom uopće nemamo generacijsku solidarnost, i da oni koji imaju više trebaju platiti više. Želimo se približiti Češkoj i Poljskoj, to su zemlje koje su nama konkurentne. Želimo smanjiti taj porezni klin kako bi bili konkurentni i zaposlili još 100 tisuća novih ljudi, koje će onda doprinositi porezima i doprinosima u našem društvu. poručuje.

Kad se govori o poreznom rasterećenju koje traži Hrvatska udruga poslodavaca, kaže Furjan, u pitanju je oko milijarda i nešto kuna.

- To bi otišlo direktno građanima. I sada se prikupi oko desetak milijardi od poreza na dohodak. Znači, doista ne govorimo o nekom drastičnom opterećenju za državni proračun, a osobi s prosječnom plaćom bi se plaća povećala nekih 10 posto – znači, i prihodi od poreza na dohodak bi se smanjili oko 10 posto. Ako govorimo o promjenama vezano uz doprinose, radi se oko 4-5 milijardi kuna. No, za doprinose ne tražimo promjene istog trena, nego želimo da se u nekom srednjem roku uskladimo s ostalim zemljama u srednjoistočnoj Europi. Trenutno mi imamo veća opterećenja, i to je za nas problem jer za istu plaću trebamo platiti više bruto i onda smo manje konkurentni. Želim da možemo više i hrabrije zapošljavati. Ako dignemo zaposlenost za 20 posto, s tih 20 posto više doprinosa se mogu relativno i smanjiti doprinosi i povećati izdvajanja za zdravstvo i mirovine – a ujedno dobiti i veće plaće, zaključuje Furjan.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!