Uvoz hrane u Hrvatsku snažno raste - više od 100 obavijesti o opozivu

U proteklih desetak godina uvoz hrane u Hrvatsku višestruko je narastao, njegova je vrijednost gotovo 6,5 milijardi eura. U posljednjih godinu dana zabilježeno je više od 100 obavijesti o opozivu prehrambenih proizvoda zbog nekvalitete. Glavni razlozi su industrijska proizvodnja, prerada hrane te dugotrajno skladištenje i transport.

Štetne kemikalije u hrani: PFAS, pesticidi i vječne kemikalije sve prisutniji

Nutricionist Branimir Dolibašić objašnjava koje su najčešće kemikalije prisutne u hrani i kako one uopće dolaze u naš organizam.

– Puno ih je za nabrojati pa ih možemo podijeliti u skupine. Prije svega govorimo o kontaminantima, odnosno tvarima koje u hranu dolaze zagađenjem. Tu su i one koje dolaze iz samog uzgoja, primjerice zbog primjene pesticida, drugih zaštitnih kemikalija ili zbog zagađenja područja na kojem se hrana proizvodi, objašnjava.

Među opasnim tvarima navodi takozvane "vječne kemikalije" poput PFAS-a, zatim bisfenol A, mikroplastiku, pesticide, teške metale te mikotoksine i aflatoksine koje proizvode plijesni.

– Tu su i slučajevi nenamjernog zagađenja tijekom proizvodnje. Zato često vidimo obavijesti o povlačenju određenih proizvoda s tržišta. Primjerice, tijekom proizvodnog procesa može doći do struganja materijala ili slučajnog ulaska stranih tvari u proizvod pa se povlače dječja hrana ili drugi pakirani proizvodi, upozorava Dolibašić.

Na pitanje širi li se popis štetnih kemikalija u hrani, Gordana Jurak, voditeljica Odjela za analitičke tehnike i kontrolu lijekova u NZJZ "Dr. Andrija Štampar" odgovara potvrdno.

– Kako se provode nova istraživanja i dolazi do novih znanstvenih spoznaja, otkrivaju se i nove kemikalije koje mogu štetno djelovati na ljudski organizam. Zbog toga se stalno širi popis tvari koje se analiziraju i prate, rekla je, te dodala da je cilj takvih analiza prije svega zaštita zdravlja potrošača.

Dolibašić upozorava da tvari prisutne u hrani ne utječu samo trenutno na organizam, nego se određene od njih tijekom godina mogu taložiti i dugoročno oštetiti zdravlje.

– Određeni kontaminanti se talože, dok druge tvari tijelo izlučuje preko bubrega i jetre. Problem je što danas konzumiramo širok spektar proizvoda i ambalaže koja dolazi u kontakt s hranom, pa je broj štetnih tvari znatno veći, kaže.

Ističe da dugotrajna izloženost može utjecati na reproduktivni sustav, štitnjaču, kolesterol i jetru, a neke tvari sudjeluju i u razvoju raka.

– Posljedice su brojne i često se ne očituju odmah, ali se akumuliraju kroz godine, što čini prevenciju i kontrolu kvalitete hrane iznimno važnom, dodaje Dolibašić.

Mnogi potrošači već dobro znaju za opasnosti pesticida, no u posljednje vrijeme sve više pažnje privlači PFAS, grupa kemijskih spojeva koja predstavlja značajan problem za zdravlje.

- PFAS obuhvaća otprilike 10.000 različitih spojeva, sve kemikalije koje sadrže ugljik i fluor. Koriste se u mnogim aspektima svakodnevnog života, primjerice u proizvodnji teflonskih tava, spremnika i raznih obloga, što ih čini prisutnima gotovo svuda u okolišu, ističe Jurak.

Dodaje da je upravo zbog njihove raširenosti i potencijalno štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje sve veći broj istraživanja usmjeren na analizu i praćenje tih spojeva.

Oglašivačka industrija

Oglašivačka industrija djelomično je odgovorna za prekomjernu debljinu ljudi jer često oglašavaju nezdrave, visokokalorične proizvode.

Oglasi jako utječu na to što ljudi kupuju. Oni se koriste različitim tehnikama da privuku pozornost i potaknu želju za proizvodom.

Nezdrava hrana obećava brzo zadovoljstvo, dok zdrava hrana obećava korist u budućnosti. Češće biramo onu nezdravu.

Antolović: Oglašavanje gradi navike, ne samo potrošnju

- Globalno možemo reći da je oglašavanje, komuniciranje i marketiranje djelatnost koja je iznimno nametljiva i sugestivna. Vrlo često je agresivna i zavaravajuća. Nedvojbeno je utvrđeno da je utjecaj oglašavanja ne samo na potrošnju, nego i na izgradnju navika, kulturu, rekao je Kamilo Antolović, sudski vještak za marketing.

Antolović objašnjava da je potrošnja na hranu i piće u kućnom budžetu iznimno velika – u Hrvatskoj oko 28 posto na hranu i 12 posto na piće.

- Svaki drugi euro koji trošimo ide na hranu, a konkurencija na tržištu je ogromna. Zato poduzeća koriste različite marketinške tehnike kako bi privukla potrošače, kaže Antolović.

Ističe da razlika između zdrave i nezdrave hrane često "odlazi u drugi plan".

Potrošači, pogotovo djeca, lako se privuku vizualom i reklamama, dok se istinski podaci o proizvodu nalaze na stražnjoj strani deklaracije.

- Ako stvorite kod djeteta naviku konzumacije određenih grickalica ili napitaka, imate potrošača na dugi rok – 50 ili 80 godina. To je za poduzeće puno važnije nego ulaganje u osobu od 50-60 godina, objašnjava Antolović.

Dodaje i da djeca danas raspolažu velikim kupovnim potencijalom.

- Primjerice, u SAD-u on iznosi oko 200 milijardi dolara godišnje. Iako su hrvatske brojke znatno manje, trend je jasan: djeca su danas mnogo utjecajniji potrošači nego prije nekoliko desetljeća, zaključuje Antolović. 

Alarmantni podaci

Šezdeset i pet posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a približno četvrtina populacije u kategoriji je debljine.

Svako treće dijete ima višak kilograma, što našu zemlju svrstava na četvrto mjesto u Europi.

Prekomjerna težina može dovesti do dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i povišenog krvnog tlaka.

Brza hrana, stres i premalo kretanja najčešći su razlozi zbog kojih se kilogrami počinju gomilati. Čak 21 posto studenata ima prekomjernu tjelesnu masu, a 7 posto ih je razvilo debljinu.

- Nisam baš primjećivao da ima ljudi koji su baš pretili, pretili. No, da bi se moglo malo više poraditi na formi, definitivno bi, kaže Josip Đurić Vadinjof, student.

- Bitan je taj balans, moguće je i pojesti eventualno i nešto fast fooda, ali nije stvarno problem to izbalansirati na kraju dana uz aktivnost, ističe Matej Miljak, student.

Prekomjerna težina može dovesti do dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog tlaka.

- Primjećujemo na sistematskim pregledima na prvoj godina faksa sve češće porast tjelesne mase, povišene vrijednosti krvnog tlaka i povišen lipidogram, što su neki pokazatelji za kasnije kardiovaskularne probleme, ističe Jana Jelinić, školska liječnica pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Posebno zabrinjava porast debljine kod djece školske dobi. Svako treće dijete u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu. Uz fizičke, često se javljaju i psihičke posljedice.

- Istraživanja nam pokazuju da unutar obitelji čak 47 posto djevojčica, naravno više nego 34 posto dječaka, od člana obitelji je stigmatizirano, odnosno osjeća se stigmatizirano. Ukoliko dijete dođe u školu s problemom viška kilograma ima 63 posto veću vjerojatnost, veću šansu da će biti izloženo vršnjačkom nasilju, kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u.

Problem pretilosti u društvu prepoznalo je i Ministarstvo zdravstva te zbog toga uvelo preventivne preglede.

- Ministarstvo zdravstva definitivno daje strateške ciljeve koje moramo postići, a to je da brinemo o svom zdravlju, a onaj konačani korak je ipak individualan, zaključuje Irena Hrstić, ministrica zdravstva.

A kako biste i sami pridonijeli vlastitom zdravlju - savjet je jednostavan - redovito se kretati i voditi računa o prehrani.