Povjerenstvo: Predloženi rebalans proračuna primjeren sadašnjem stanju

14:32 / 17.05.2022.

Autor: Hina/HRT/V.G.

Rebalans proračuna

Rebalans proračuna

Foto: Tomislav Miletic / PIXSELL

Povjerenstvo za fiskalnu politiku smatra da je predloženi rebalans državnog proračuna za 2022. primjeren sadašnjem stanju, no ističe i da je potrebno što više koristiti sredstva EU-a pri financiranju ulaganja i reformi za poticanje rasta produktivnosti te poduzimati reforme kojima bi se ograničio rast rashoda za zdravstvo, mirovine i naknade zaposlenima, dok kao rastuće rizike navodi inflaciju i ekonomske posljedice rata u Ukrajini.

Povjerenstvo je u ponedjeljak raspravilo prijedlog izmjena i dopuna državnoga proračuna za 2022. godinu i projekcija za 2023. godinu i 2024. godinu, te prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju poračuna za 2021., koje je Vlada prošloga tjedna uputila u saborsku proceduru. Sabor bi u srijedu trebao raspravljati o rebalansu državnog proračuna.

Kako navodi Povjerenstvo u današnjem priopćenju, predložene makroekonomske i proračunske planove za ovu godinu smatraju primjerenim sadašnjem stanju, pri čemu je potrebno što više koristiti sredstva EU-a pri financiranju ulaganja i reformi za poticanje rasta produktivnosti te ponovo ističe potrebu poduzimanja reformi kojima bi se ograničio rast rashoda za zdravstvo, mirovine te naknade zaposlenima. Kao rastuće rizike, pak, ističu rastuću inflaciju te ekonomske posljedice rata u Ukrajini koje zahtijevaju aktivan odgovor nositelja ekonomske i fiskalne politike.

To povjerenstvo, uz postojeće zadaće propisane Zakonom o fiskalnoj odgovornosti koje su prvenstveno usmjerene praćenju poštivanja fiskalnih pravila, od početka 2022. godine ima i zadaću ocjene makroekonomskih i proračunskih projekcija, sukladno Zakonu o proračunu.

Prilikom ocjene makroekonomskih projekcija, Povjerenstvo je zaključilo da su one za 2022. godinu, na kojima se temelji predloženi rebalans, prikladne jer ne odstupaju od projekcija drugih institucija. Vlada je, naime, u Programu konvergencije za razdoblje 2023. - 2025. godine donesenim u travnju, revidirala svoje makroekonomske projekcije, pa je originalno projicirana stopa rasta BDP-a u 2022. godini smanjena sa 4,4 na 3 posto, a stopa inflacije podignuta s 2,6 na 7,8 posto.

Prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna u određenoj mjeri prepoznao je postojanje novih makroekonomskih okolnosti, smatraju u Povjerenstvu. Pa tako, planirani rast rashoda državnog proračuna za 2022. godinu predviđa i saniranje ekonomskih posljedica rata u Ukrajini, troškove prihvata i zbrinjavanja ukrajinskih izbjeglica, kao i osiguranje zaliha plina i nabave robnih zaliha.

Osim toga, navode, u rashodima državnog proračuna ugrađeni su i povećani rashodi za povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4 posto od 1. svibnja 2022. godine, osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja rasta cijena energenata, uključujući i subvencioniranje cijene plina, naknadu za ugrožene kupce energenata te povećanja zdravstvenih rashoda za četiri milijarde kuna, od čega se najveći dio odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima.

Podsjetimo, državni proračun za 2022. godinu, kojeg je Hrvatski sabor usvojio 8. prosinca 2021. godine, predviđao je prihode u visini od 164,5 milijardi kuna, rashode u visini od 173,8 milijardi te proračunski manjak od 9,3 milijardi ili 2,6 posto BDP-a. Predloženim izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2022. godinu, pak, predviđaju se prihodi državnog proračuna u iznosu od 171 milijardu kuna, što je povećanje za 6,6 milijardi u odnosu na izvorni plan te rashodi u iznosu od 184,7 milijardi kuna ili 10,9 posto više.

Rebalansom državnog proračuna za 2022. godinu najveće povećanje rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka planirano je za sanaciju zdravstva - 3,5 milijardi kuna, za mirovine - 1,8 milijardi, rashoda povezanih s posljedicama rata u Ukrajini - 1 milijardu te za rashoda za zaposlene - 550 milijuna kuna.

Nekontrolirani rast rashoda za zdravstvo

Povjerenstvo u svom priopćenju, između ostalog, ističe potencijalne rizike za ostvarenje takvih planova na koje je već i ranije upozoravalo, a to su nekontrolirani rast rashoda za zdravstvo (prvenstveno dugovi i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima).

- Posebno zabrinjava činjenica kako sektor zdravstva mjesečno generira novi dug između 400 i 500 milijuna kuna. Osim toga, pandemija koronavirusa još nije završena te potencijalni novi val nekog od sojeva koronavirusa nosi i rizik od dodatnog porasta zdravstvenih troškova. Prijedlozi izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2022. godinu, odražavaju namjeru za umjerenom konsolidacijom javnih financija te Povjerenstvo predlaže Vladi RH da napravi evaluaciju prijašnjih i sadašnjih aktivnosti u sektoru zdravstva kako bi se utvrdili njihovi stvarni fiskalni učinci na razvoj gospodarstva. Povjerenstvo smatra kako je nužno i potrebno procijeniti buduće rizike proračunskih rashoda, posebice imajući u vidu sve veće dugove zdravstvenog sustava, ali i sustava plaća u javnom sektoru te značajne potencijalne obveze vezane uz poslovanje lokalnih javnih društava, kaže se u priopćenju.

Prema metodologiji ESA 2010, rebalans će rezultirati će manjkom opće države od 13,4 milijarde kuna ili 2,8 posto BDP-a, što je za 0,3 postotna boda više nego je originalno planirano, ali je i dalje u okviru maastriških kriterija, dok bi udio javnog duga u BDP-u trebao iznositi 76,2 posto BDP-a ili za 3,6 postotnih bodova manje u odnosu na 2021. godinu.

Iako su fiskalna pravila privremeno odgođena, Povjerenstvo podsjeća Vladu RH na potrebu izrade Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila uz prijedloge proračunskih dokumenata u kojima se prikazuje kretanje strukturnog salda, rashoda i javnog duga kako bi bilo moguće sagledati stupanj protucikličkog djelovanja fiskalne politike.

Povjerenstvo je na jučerašnjoj sjednici raspravilo i prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2021., ocijenivši da je fiskalna politika lani bila primjerena jer je omogućila snažne fiskalne stimulanse kao odgovore na Covid-19 krizu te odgovorna, jer takvim postupanjem nije bila ugrožena srednjoročna fiskalna održivost. Ipak, Povjerenstvo je ponovno istaknulo potrebu poduzimanja odlučnih reformi u zdravstvenom i mirovinskom sektoru kao i na strani naknada za zaposlene, jer upravo te stavke predstavljaju glavni teret za državni proračun. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!