Predsjednik HPK Mihelić bi dao ostavku ako ne dobije dvotrećinsku podršku

 Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Željko Mihelić najavio je da će na Skupštini HPK koja će se održati u studenom staviti svoj mandat na raspolaganje te da će potom, ukoliko na tajnom glasanju ne dobije dvotrećinsku većinu, podnijeti ostavku na mjesto predsjednika HPK.

Govoreći o aktivnostima u sto dan svog dosadašnjeg mandata rekao je kako su puno toga radili, pričali, ali napravili na žalost nisu ništa.

- I naši poljoprivrednici imaju potpuno pravo biti nezadovoljni onim što smo do sada naravili, rekao je.

- Iz tog razloga će na skupštini u studenom staviti mandat na raspolaganje i tražit će da se tajnim glasanjem članovi skupštine izjasne o njegovom mandatu. Ne dobije li dvotrećinsku većinu, kazao je, podnijet će ostavku.

- Ja nisam ovdje došao da budem nikakv fikus niti smokvin list, niti Ministarstvu niti ikome. Želim promjene, želim da nešto napravimo, da hrvatska poljoprivreda poslije mog mandata bude bolja nego što je bila, a ako nema rezultata, ne vidim razlog da obnašam tu funkciju, ja ili bilo tko drugi, kazao je.

Kad se kandidirao za mjesto predsjednika bio je, kaže, svjestan dosta teške situacije u poljoprivredi, no situacija je još gora nego je mislio.

- Hrvatska poljoprivreda je u 90 posto slučajeva jedan bolesnik na aparatima. Aparati su potpore EU i da nema toga u godinu dana vjerovatno ne bi bilo ni poljoprivrednika, rekao je.

Problem je, kako je naveo, struktura hrvatske poljoprivrede odnosno usitnjenost poljoprivrednih gospodarstava zbog koje nismo dovoljno konkurentni.

Proizvoditi hranu u Hrvatskoj postalo je čisti ekonomski gubitak 

Govoreći o stanju u ratarstvu rekao je kako model koji je funkcionirao u zadnjih 70 godina nepovratno završen i svi moraju biti svjesni da su hrvatski ratari nekonkurentni na tržištu.

- To su savjesni ljudi, znaju raditi, prinosi hrvatskih poljoprivrednika su među najvećim u jugoistočnoj Europi i regiji, imamo tlo i zemlju i postižemo izvanredne rezultate. No problem je strukturni, odnosno veličina poljoprivrednih gospodarstva, usitnjenost parcela i skupa proizvodnja, rekao je.

Naveo je pritom primjer Mađarske koja proizvodi pšenicu na milijun hektara, a Hrvatska na 160 tisuća hektara, pri čemu je prosječna veličina gospodarstva u Mađarskoj oko 80 hektara, a u Hrvatskoj šest do sedam hektara. Mađarski poljoprivrednik već sa cijenom od 160 eura po toni pokriva troškove proizvodnje, dok hrvatskom treba 210 do 220 eura. 

- Uz prosječnu otkupnu cijenu između 150 i 160 eura po toni, istaknuo je, hrvatski poljoprivrednik stvara gubitak od 70 do 100 eura, što je ekonomski neodrživo, dodao je.

HPK će, kazao je Mihelić, za nekih 10 do 15 dana predstaviti novi model za koji drže da će riješiti odnos između poljoprivrednika, otkupljivača i trgovaca.

No napominje kako će ostati neriješen temeljni problem skupe proizvodnje.

- Usitnjenost posjeda je nešto na čemu moramo raditi, komasacija je neophodna, udruživanje isto tako, kazao je.

Mihelić se osvrnuo i na rad administracije na terenu naglasivši kako je potpuno neprihvatljivo da se kroz kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, oduzimaju sredstva i za najmanji, nenamjerni propust, kako bi se na taj način pokušalo uštedjeti u proračunu.

- Agencija drakonski kažnjava ljude umjesto da im pruži ruku, kazao je.

Istaknuo je da HPK traži dva mjesta u Upravnom vijeću Agencije, "ne za fotelje, nego da kao korisnici otklonimo te operativne blokade koje nam guše poslovanje.

Osvrnuvši se na izmjene Pravilnika o Arkodu rekao je kako daju punu podršku ministru poljoprivrede da iznađe rješenje za privatno poljoprivredno zemljište koje se sada koristi bez ugovora.

- HPK aktivno sudjeluje u rješavanje tog problema te je u kontaktu sa DG Agri - glavnom upravom za poljoprivredu EU te s njima pokušava dogovoriti model prihvatljiv hrvatskim poljoprivrednicima, rekao je Mihelić.  

Kada je riječ o državnom poljoprivrednom zemljištu u HPK smatraju kako je potrebno po hitnom postupku naći rješenje za ponovni upis zemljišta u Arkod. Iz tog razloga HPK je kao aktivni sudionik cijelog procesa angažirala odvjetnički ured koji će napraviti prijedlog koji bi omogućio da se državno poljoprivredno zemljište, koje se sad koristi bez ugovora, može upisati u Arkod i koristiti do raspisivanja natječaja.

HPK također zahtjeva da se hitno donese novi Zakon o nasljeđivanju kako bi se onemogućilo daljnje usitnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, po uzoru na Austriju i Sloveniju.

Smatraju također kako treba podići nacionalno sufinanciranje na maksimum te ubrizgati državni novac u hladnjače, preradu i tehnologiju kako bi se preskočio problem usitnjenosti i kako bi stvorili dodanu vrijednost na zemlji.

Mihelić je rekao i kako želi potpuno ukloniti političke spinove jer nikada nije bio član nijedne stranke.

- Ne gradim političku karijeru i ne tražim mandat u Saboru, kazao je.