Premijer Plenković na svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

U Davosu u Švicarskoj održava se Svjetski ekonomski forum. Ove godine glavna tema je suradnja i obnova povjerenja, a u sklopu toga neizbježno je bilo pitanje Ukrajine. U Davos stiže i predsjednik Vlade Andrej Plenković s ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem. U dva dana sudjelovat će u mnogim raspravama, a održat će i više sastanaka s državnicima i gospodarstvenicima.

Rusija koristi zalihe hrane kao oružje što ima globalne posljedice te se ponaša jednako kao i u energetskom sektoru, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Govoreći na godišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj, rekla je da je "globalna suradnja protuteža ruskoj ucjeni".

- U Ukrajini koju je okupirala Rusija, vojska oduzima zalihe žita i strojeve. A ruski ratni brodovi u Crnom moru blokiraju ukrajinske brodove pune pšenice i sjemenki suncokreta, dodala je von der Leyen.

EU je obećala da će otvoriti "kanale solidarnosti" s Ukrajinom - alternativne logističke rute da pomogne zemlji u izvozu žitarica.

Ministri poljoprivrede iz zemalja EU-a sustaju se u utorak u Bruxellesu kako bi raspravili o tom pitanju.

Ruska invazija Ukrajine i pokušaj zapada da kazni Moskvu izolacijom uzrokovali su rast cijena žitarica, jestivog ulja, gnojiva i energije.

Kremlj je rekao u ponedjeljak da je zapad odgovoran za globalnu krizu hrane tako što je uveo najteže sankcije Rusiji u modernoj povijesti zbog rata u Ukrajini.

Rusija blokira izvoz 20 tona žitarica iz Ukrajine, prvenstveno u Sjevernu Afriku i Aziju, objavila je njemačka vlada.

Von der Leyen je nazvala rusko bombardiranje skladišta žita i blokadu poljoprivrednog izvoza "sramotnim postupcima" zbog kojih su cijene pšenice drastično narasle.

Von der Leyen je u svom govoru također predložila korištenje ruske imovine da se financira obnova Ukrajine nakon rata.

- Trebamo učiniti sve što je u našoj moći, uključujući, ako je moguće, i rusku imovinu koju smo zamrznuli, rekla je von der Leyen, govoreći o sankcijama Europske unije prema ruskim pojedincima i tvrtkama.

Tri mjeseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, rat i rizici koje on predstavlja za svjetsku ekonomiju u središtu su Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji je jučer počeo u Davosu.

Skup se vratio u švicarsko zimovalište nakon dvije godine, zbog pandemije covida-19. Prošle godine, tradicionalni godišnji sastanak održan je online, a varijanta omikron ove ga je godine ponovno pomakla, sa siječnja na svibanj.

- Naše prve misli idu prema ratu u Ukrajini, rekao je utemeljitelj WEF-a Klaus Schwab predstavljajući program ovogodišnjeg skupa.

U središtu godišnjeg sastanka bit će krize - rat u Ukrajini, pandemija koronavirusa i klimatske promjene dominirat će sastankom koji traje do četvrtka. Među ostalim, sudionici će raspravljati i o posljedicama rata na opskrbne lance, na opskrbu energijom i na sigurnost hrane.

Na četverodnevnom skupu u švicarskim Alpama gotovo 2500 sudionika iz politike i gospodarstva raspravlja o rješenjima međunarodnih problema.

Moto ovogodišnjeg skupa je "Povijest na prekretnici: Vladine politike i poslovne strategije".

U svjetlu sankcija nametnutih Rusiji, WEF je tu zemlju ove godine isključio s godišnjeg sastanka.