Primorac: Hrvatsko gospodarstvo na razini prosjeka Unije za 11 godina

U zadnjoj ovogodišnjoj emisiji "A sada, Vlada", gostovao je ministar financija Marko Primorac. Osvrnuo se na stanje hrvatskih financija, gospodarske pokazatelje te najavio kako bi Hrvatska u OECD mogla ući već u prvom kvartalu 2026. godine. Istaknuo je kako inflacija i dalje ostaje glavni problem.

Ministar financija Marko Primorac ustvrdio je kako je stanje hrvatskog gospodarstva u proteklih nekoliko godina zadovoljavajuće.

- Mislim da možemo biti zadovoljni ne samo ovom godinom, nego i razdobljem od proteklih nekoliko godina. Od 2021. godine, uspjeli smo izaći iz makroekonomske situacije koja je bila neugodna, rekao je.

Istaknuo je kako se radi i pandemiji, nesrećama i potresima.

- Možemo reći da smo relativno uspješno prošli kroz krize. Od 2021. godine bilježimo značajne stope rasta hrvatskog gospodarstva. U ovoj godini očekujemo realnu stopu rasta od 3,6 posto. U europskom smo vrhu, kazao je.

- Ubrzano hvatamo korak s prosjekom Unije. To je put koji nije nimalo jednostavan niti kratak. Ako nastavimo rasti ovim stopama, a prosjek Unije se nastavi kretati stopama rasta od jedan posto, nama bi trebalo 11 godina da uhvatimo prosjek Unije. To se neće dogoditi sutra ni sljedeće godine, već moramo svi zajedno naporno raditi kako bi taj cilj ostvarili, ustvrdio je Primorac.

Ministar financija je dodao kako Vlada želi nastaviti smanjivati udio javnog duga u BDP-u.

- On će do kraja godine biti na razinama od 57,4 posto. Deficit opće države bit će oko od 2 do 2,1 posto. Po prvi put se nalazimo unutar kriterija iz Maastrichta, istaknuo je.

- Imamo povijesno visok kreditni rejting kategorije A. Imamo rekordno visoku zaposlenost. U tom smislu možemo biti zadovoljni, dodao je.

"Početkom 2026. godine ulazak u OECD"

Primorac je istaknuo i da postoje elementi kojima Vlada nije zadovoljna, a prvenstveno se radi o inflaciji.

- Očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od 2,9 do 3 posto. To je stopa koja je još uvijek veća od normalne stope inflacije. Međutim, ona nije značajno veća. Normalna, uobičajena stopa koja bi osiguravala zaposlenost i rast, bila bi oko 2 posto.

- Kada govorimo o makroekonomskim pokazateljima, tu je slika dobra. Ako proces bude tekao glatko, već početkom 2026. mogli bi ući u OECD. To su preduvjeti za stvaranje dugoročno održivog gospodarstva.

Govoreći o eventualnim poreznim rasterećenjima, ministar je ukazao kako ne bi bilo dobro smanjivati opterećenje kada je godina dobra.

- Očekivanja značajnijeg rasterećenja u godinama kada je fiskalna pozicija dobra, to bi bila klasična zabluda, porezni sustav bi trebao biti što stabilniji i uvažavati makroekonomske činjenice. To znači da se porezni sustav ne može mijenjati na način da u godini kada je fiskalna situacija dobra, napravim značajno porezno rasterećenje, a onda sljedeće godine, ako bude loša, značajno porezno opteretimo gospodarstvo, rekao je.

- O nekakvom značajnijem rasterećenju ne možemo govoriti, dodao je.