Primorac nakon prodaje trezorskih zapisa: Kod građana 6% javnog duga

Rok za kupnju trezorskih zapisa je istekao pa je ministar financija Marko Primorac na konferenciji za medije izvjestio je o rezultatima. Više od 929 milijuna eura upisali su građani, a institucionalni ulagači 97 milijuna eura.

Ministar financija rekao kako misli da se radi o jako dobrom i kvalitetnom izdanju.

- Građani su još jednom pokazali kako vjeruju praktički ne samo državi, nego pokazuju povjerenje i u fiskalnu stabilnost, stabilnost javnih financija. Mislim da je to posebno važno. Mi smo sada kroz ova tri izdanja praktički konvertirali, odnosno transformirali, oko 6% ukupnog portfelja javnoga duga prema našim građanima. Dakle, 6% našeg duga je trenutno u rukama naših građana, istaknuo je Primorac.

Ostvario se gospodarski rast koji se i očekivao

Primorac je i komentirao rast BDP-a.

- Brojne su institucije također projicirale različite stope rasta. Dio njih je čak i revidirao te stope rasta prije otprilike pola godine. Jedan dio njih je projicirao kako ćemo završiti i u tehničkoj recesiji. I s jednim su, pa rekao bih čak i čuđenjem, gledali na projekcije Ministarstva financija. Mene su kontinuirano pitali kada ćemo mi revidirati svoje projekcije. Međutim, mi smo bili čvrstoga stava kako će se upravo ostvariti ovaj gospodarski rast koji se i ostvario.

Ministar financija je istaknuo da je stopa rasta od 4,3% prema do sada raspoloživim informacijama najveća u Europskoj uniji, pri čemu su trenutno dostupni podaci za 23 države.

Stopa rasta za 2023. od 2,8% je pak druga najveća u Uniji, izjavio je.

Primorac je rekao da je značajnom gospodarskom rastu prije svega pridonijela potrošnja kućanstava, a zatim i investicije, koje su dobrim dijelom pogonjene i ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Naime, prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3% u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže u odnosu na 3%-tni rast u prethodnom tromjesečju. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,0% na godišnjoj razini, otprilike isto kao i u prethodnom kvartalu.

Treba raditi i na povećanju produktivnosti i konkurentnosti

No, prema DZS-ovim podacima, izvoz roba i usluga pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,4% na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba pao za 8,7%, dok je izvoz usluga porastao za 0,9%.

U kontekstu tog pada izvoza, a odgovarajući na pitanje novinarke, Primorac se nije složio s konstatacijom HUP-a da je gospodarstvo nekonkurentno i zbog skupih energenata.

- Hrvatska ima jednu od najnižih cijena energije, kada govorimo i o električnoj energiji i plinu, ustvrdio je.

No, rekao je da bi svi voljeli da u strukturi rasta BDP-a neto izvoz ima veći udjel, a također, naveo je ministar, još treba raditi i na povećanju produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva.

Naime, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je u današnjem komentaru kretanja BDP-a između ostalog istaknula da hrvatski izvoznici, kao i sve hrvatske tvrtke, i dalje plaćaju višu cijenu energenata od svoje konkurencije u Europskoj uniji, u kojoj je praksa da tvrtke imaju povoljniju cijenu električne energije od stanovništva. Također, naveli su iz HUP-a, tvrtke se suočavaju i s nekonkurentnim poreznim klinom na srednjim i visokim plaćama.

S obzirom da se pozitivni pokazatelji u četvrtom kvartalu uvelike temelje na potrošnji građana i ulaganjima iz europskih sredstava, novinari su Primorca pitali boji li se trenutka kada će se to "ispuhati".

Ponovio je da bi svi voljeli da gospodarski rast dominantno počiva na rastu izvoza, a i ocijenio da bi reformski procesi koji se provode u sklopu NPOO-a, ali i u okviru niza ministarstava, trebali pridonijeti stabilnijem poslovnom okruženju i atraktivnijoj ulagačkoj klimi. Pritom je izvijestio da bi u travnju Europskoj komisiji trebao biti podnesen zahtjev za isplatu pete tranše iz NPOO-a, pa se već u srpnju očekuje isplata od više od 800 milijuna eura.

Ministar je istaknuo i da je osam zemalja EU-a u zadnjem kvartalu zabilježilo gospodarski pad, što se odražava i na sam gospodarski rast Hrvatske, posebno kada je riječ o najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, Njemačkoj i Italiji.