Hrvatska je prije nekoliko godina proizvodila gotovo 3 milijarde tona plina, a danas upola manje, rečeno je na 34. susretu stručnjaka za plin u Opatiji.
Opskrbu Hrvatske plinom želimo učiniti još sigurnijom, a proizvodnju povećati koliko je moguće, kazao je na 34. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Ćorić je pozdravio svako moguće istraživanje i eksploataciju, kazavši da mu je drago da Ina i druge kompanije idu u tom smjeru. Naglasio je pritom da trenutno uvozimo 40 posto električne energije, 60 posto plina i 80 posto nafte te da postoji prostor da se to promijeni i da je zajednički cilj da se to i dogodi.
Govoreći o Strategiji energetskog razvoja Hrvatske, koja je u izradi, rekao je da taj dokument nije dokument koji bi nekom sektoru dao posao i afirmirao ga, nego da otvara perspektivu na temelju naših prednosti i nedostataka razvoja energetskog sektora, prateći trendove u okruženju.
- U tom kontekstu ona neće dovesti u pitanje ni jedan energent koji mora zauzeti ozbiljnu ulogu u energetskoj budućnosti zemlje, rekao je Ćorić. Dodao je da su u krivu oni koji smatraju da će plin u tranzicijskom razdoblju prema niskougljičnom gospodarstvu, u sljedećih 30 do 40 godina, biti doveden u pitanje. Naprotiv, plin i plinski biznis u Hrvatskoj ima i te kako lijepu budućnost i nadam se da će ju pratiti i povećanje proizvodnje u Hrvatskoj, rekao je.
Ćorić je kazao da je cilj Hrvatske sigurnost opskrbe i diverzifikacija dobavnih pravaca plina te da pri tome trebamo iskoristi sve svoje komparativne prednosti. U tom kontekstu ministarstvo od 2017. ide u logičnom smjeru, rekao je Ćorić, navodeći da je donesena zakonska osnova - zakoni o tržištu plina, o ugljikovodicima, LNG terminalu, te da slijedi izgradnja infrastrukture, kao što je projekt LNG terminala, te povećanje eksploatacije i istraživanja.
- Ćorić: Mađari žele 25 posto udjela u LNG-uO projektu LNG terminala na Krku govorila je predsjednica Uprave tvrtke LNG Hrvatska
Barbara Dorić kazavši da su radovi počeli u travnju ove godine, da se terminal konačno gradi i da će, u skladu s planiranim rokovima, 1. siječnja 2021. početi s radom.
Unatoč tome povećanje proizvodnje plina, sigurnost opskrbe i nastavka istraživanja ostaju prioriteti buduće Energetske strategije Hrvatske, rečeno je na 34. susretu stručnjaka za plin u Opatiji.
- Imat ćemo 0,7 milijardi za 2-3 godine što znači da je pad prirodnih izvora 2,2 milijarde što je na razini jedan posto državnog proračuna. Moramo ići u istraživanje i razvoj. Treba iskoristiti te potencijale koje imamo i krenuti naprijed nakon dugogodišnjeg zastoja u istraživanju, rekao je predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin
Dalibor Pudić.