Procjene o ratu u Perzijskom zaljevu podigle cijene nafte iznad 111 dolara

Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima iznad 111 dolara, uz sumnju ulagača da bi SAD i Iran mogli uskoro riješiti sukob pregovorima.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 3,46 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 111,47 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 4,08 dolara i stajao je 98,56 dolara.

Tržišta su na kraju tjedna zanemarila opetovano američko pomicanje roka za otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Američki predsjednik Donald Trump ponovo je u četvrtak u zadnji rok pomaknuo rok koji je bio odredio Iranu za otvaranje Hormuškog tjesnaca, ovaj puta za 10 dana.

To bi značilo da će, ako tjesnac ne bude otvoren, SAD od 6. travnja napasti iransku energetsku infrastrukturu.

Izraelski ministar obrane Katz poručio je pak da napadi na Iran neće posustati.

Iran je nakon američko-izraelskog napada krajem veljače preuzeo kontrolu nad Hormuzom, zabranivši tranzit brodovima povezanim s Izraelom i SAD-om i njihovim saveznicima.

Teheran inzistira da tjesnac nije zatvoren, uz napomenu da je tranzit dozvoljen brodovima "prijateljskih zemalja", u koordinaciji s iranskom mornaricom.

Izrael i SAD ponovo su prošle noći napali mete u Iranu, a iranska vojska uzvratila je ispaljivanjem projektila i dronova na Izrael i američke baze u zemljama uz Perzijski zaljev.

Blokada Hormuškog tjesnaca 'izbacila' je do sada s tržišta oko osam milijuna barela nafte dnevno, a u opasnosti je i puno veća količina pa se dodatak na geopolitički rizik vjerojatno neće značajnije smanjiti, napominju analitičari ING-a Ewa Manthay i Warren Pattersson.

Geopolitički 'dodatak' na cijenu nafte zato se neće znatno smanjiti, procjenju.

Rusija bi mogla zabraniti izvoz benzina

Rusija je pak poslijepodne signalizirala da bi mogla zabraniti izvoz benzina.

Zabrana će stupiti na snagu od 1. travnja i vrijedit će za sve tržišne sudionike, reklo je za novinsku agenciju Interfax nekoliko izvora upoznatih s ishodom sastanka potpredsjednika vlade Alexandera Novaka i direktora naftnih kompanija. Do sada izvoz je bio zabranjen samo kompanijama koje ga ne proizvode.

Sudionici sastanak nisu razgovarali o tome koliko bi dugo zabrana trebala ostati na snazi, a jedan je izvor za Interfax spomenuo maksimalno tri mjeseca.

Novak je u četvrtak na sastanku u ministarstvu energetike rekao da bi vlada trebala što prije poduzeti mjere kako bi spriječila poskupljenje goriva na benzinskim postajama i osigurala stabilnost na domaćem tržištu u uvjetima svjetske energetske krize, izvijestila je pak agencija TASS.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u četvrtak bio skuplji za 5,20 dolara i stajao je 122,16 dolara.