10:32 / 20.02.2019.

Autor: E.L.S./HRT

Prodavateljima nekretnina porasli apetiti

Grgo Jelavic/PIXSELL

Grgo Jelavic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

U Splitu je porasla cijena novogradnje u kvartovima poput Bačvice, Meje, Žnjan - tamo su cijene od 3,5 tisuća eura i više, u ostalim kvartovima oko 2.000 eura.
Prema završnom, godišnjem, istraživanju Njuškala na uzorku većem od 150 tisuća nekretnina, cijene nekretnina su u  2018. godini zabilježile strelovit rast. Cijene stanova porasle su za gotovo 8 posto, a cijene kuće za 4 i pol posto.

O situaciji na tržištu nekretnina govorili su u emisiji Studio 4 Boro Vujović, dopredsjednik udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i Jasminka Biliškov, predsjednica strukovne grupacije posrednika u prometu nekretninama Splita.

Vujović je naglasio da se rezultati istraživanja Njuškala moraju uzeti s rezervom i jedino izvješće Porezne uprave može pokazati prave brojke. Treba naglasiti, kaže, da postoji razlika između traženih i dobivenih cijena. Prodavateljima su nekako porasli apetiti pa su počeli tražiti za svoje stanove cifre koje nisu realne i teško će ih dobiti.  Takvim potezima automatski se diže prosječna tražena cijena iako se kupnje često i ne realiziraju. Inače, neupitno je, kaže da su cijene narasle. - Po našoj statistici narasle su 6 do 7 posto u 2018. u odnosu na 2017. godini ali značajan utjecaj su imale novogradnje. Naša statistika kaže da je cijena po kvadratnom metru u Zagrebu 1.600 eura - to je realizirana kupoprodajna cijena.

Najviše cijene u Zagrebu postiže strogi centar - Donji grad, Gornji grad, zona šireg centra uz neki dijelovi kao što su Središće, Vrbani, Maksimir - kvartovi koji su dobro prometno povezati i s dobrom infrastrukturom.

U Splitu su cijene neznatno porasle, kaže Jasminka Biliškov jer Split u principu drži visoke cijene.

- Porasla je cijena novogradnje u kvartovima poput Bačvice, Meje, Žnjan  - tamo su cijene od 3,5 tisuća eura i više, u ostalim kvartovima oko 2.000 eura, pa je prosječna cijena oko 2.792 eura, kako je Njuškalo istaknuo - izjavila je.

Nakon konačnog završetka krize počelo se je graditi na sve strane. Čak i po visokim cijenama u nekim kvartovima stanovi se vrlo brzo razgrabe, puno prije samog dovršetka zgrada. Boro Vujović je objasnio da se sve to događa jer se je od 2009. do 2016. jako malo gradilo pa je tržište gladno novih dobrih stanova i zato sve što se je izgradilo unazad 2 godine, odmah se je i prodalo.

- Nakon krize se grade dobre lokacije, tražene lokacije sa infrastrukturom, kvalitetna je gradnja, energetska učinkovitost visoka - to su moderni stanovi koji su prilagođeni potrebama modernih obitelji i za njih postoji velika potražnja - objasnio je.

I u Splitu se gradi puno, novogradnja je cijenjena, najbrže se prodaje i bez obzira na više cijene, nalazi svoje kupce.

Biliškov je komentirala i rast cijena nekretnina u Dubrovniku, gdje prosječna tražena cijena iznosi 3.773 eura i viša je za preko 16 posto u odnosu na 2017. godinu.

- Dubrovnik drži cijene i može ih držati jer je potražnja velika. Upravo imam upit jedne kraljevske obitelji koja želi kupiti otok na južnom Jadranu i cijena nije ta koja je odlučujuća za kupnju, rekla je i istaknula da često klijente odbija činjenica da se na malim otocima ne smije graditi. - 80 posto malih otoka je državno vlasništvo, to bi država mogla davati u koncesiju i dozvoliti strogo kontroliranu izgradnju, to bi bio značajan doprinos našem turizmu a punila bi se i državna blagajna - smatra Biliškov.

Na pitanje jesu li i u kojoj mjeri građanima pomogli poticaji za kupnju prve nekretnine koje daje Ministarstvo graditeljstva Boro Vujović je odgovorio da će i tu prave brojke dati tek statistika Porezne uprave koju iščekuju jer će se vidjeti koliki je broj transakcija.

- Činjenica je da smo u godini kada smo imali porezno oslobođenje imali rast broja transakcija, a nakon toga pad transakcija i porast cijena. Subvencije su dobro zamišljene ali su direktno utjecali na rast cijena. Bilo bi dobro da su tijekom cijele godine jer stvaraju zastoj na tržište dok ih kupci čekaju, a cijene ostaju nerealno visoke - smatra.

- Subvencije često koriste oni koji mogu kupiti stan bez njih a malo onih koji ne mogu, naglasio je Vujović i izrazio žaljenje što nije uzet u obzir njihov prijedlog - da se pomaže i daju subvencije skupinama koje želimo zadržati u Hrvatskoj, što je i bila poanta na početku poticaja - da ostanu oni koji nemaju riješeno stambeno pitanje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!