Prognoza MMF-a za Hrvatsku: Prognoze rasta podložne negativnim rizicima

Godišnji sastanci MMF i Svjetske banke u Washingtonu završili su s ozbiljnom "dijagnozom" za globalno gospodarstvo, pojedinačnim preporukama za države, ali bez zajedničke strategije koja bi zaustavila moguću recesiju u 2023. MMF savjetuje središnjim bankama da ustraju na borbi protiv inflacije, a vladama da vode odgovorne fiskalne politike i zaštite najranjivije kategorije građana.

Ruska invazija na Ukrajinu glavni je uzrok nestašice i rasta cijena hrane i energije, no Rusija je uspjela blokirati zajedničku izjavu Upravnog odbora MMF-a koja poziva Moskvu da odmah zaustavi rat. Većina država članica Fonda izražava snažnu solidarnost s Ukrajinom kojoj prema procjenama Fonda mjesečno za servisiranje osnovnih funkcija države treba međunarodna pomoć od oko četiri milijarde dolara. Neke države smatraju da Rusiju treba izbaciti iz Upravnog odbora MMF-a.

Stručnjaci financijskih institucija u Washingtonu zaključuju kako usporavaju globalno i europsko gospodarstvo, a prema pokazateljima iz rujna to se odražava i na hrvatsko gospodarstvo.

Evo što je na naša pitanja o projekcijama za Hrvatsku za HRT odgovorila ekonomistica MMF-a Camila Perez:

Koje su projekcije MMF-a za Hrvatsku u 2022. i 2023.? 

- Prema našoj posljednjoj prognozi (iz kolovoza 2022.), ove godine za Hrvatsku očekujemo rast od oko 6%, a inflaciju u prosjeku oko 10%. Za 2023. prognoziran je rast od oko 3,5%, a prosječna inflacija od oko 6%. S obzirom na iznimno visoku razinu globalne neizvjesnosti, prognoze rasta uglavnom su podložne negativnim rizicima, dok su prognoze inflacije podložne uglavnom rastućim rizicima. Ove prognoze će vjerojatno biti revidirane kako budemo dobivali više informacija o prevladavajućim geopolitičkim, vremenskim i ekonomskim uvjetima u nadolazećim mjesecima.

Koji su najveći izazovi za Hrvatsku koja bi u siječnju 2023. trebala ući u eurozonu? 

- Kratkoročno, Hrvatska će se morati uspješno snaći u globalnom okruženju koje će vjerojatno biti obilježeno usporavanjem rasta i visokom inflacijom. Pronalaženje ravnoteže između zaštite ranjivih kućanstava i poduzeća od učinaka inflacije, uz istovremeno održavanje fiskalne razboritosti bit će izazovno. Svi daljnji paketi za rješavanje visokih troškova života moraju biti pažljivo odmjereni u smislu veličine, moraju ciljati na ranjive skupine u društvu i biti privremeni kako bi se očuvalo dugoročno zdravlje javnih financija.

- U srednjoročnom razdoblju, demografski će trendovi vršiti pritisak na javne financije, produktivnost i tržište rada. Strukturne fiskalne reforme u područjima mirovina i zdravstva, kao i mjere za racionalizaciju javnog sektora i povećanje njegove učinkovitosti bit će presudne kako bi Hrvatska u potpunosti iskoristila prednosti uvođenja eura. Neke od tih reformi trebale bi se provesti tijekom sljedećih nekoliko godina, u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Daljnje reforme za stvaranje rasta i mogućnosti očuvanja atraktivnosti zemlje za mlade jednako su važne.

Je li prema projekcijama MMF-a Hrvatska jedna od trećine europskih država koje će u 2023. ući u recesiju? 

- Unatoč negativnim rizicima za 2023., naš je scenarij za Hrvatsku u ovom trenutku pozitivan rast za cijelu godinu. Međutim, ne možemo isključiti mogućnost da bi nepovoljni vremenski uvjeti ove zime ili nepovoljna geopolitička kretanja mogla uzrokovati negativan rast i u Hrvatskoj.