Proizvođačko udruživanje spas za domaće farmere

Zajedno su već gotovo dva desetljeća, a status proizvođačke organizacije dobili su prije tri godine. Sada okupljaju 30-tak farmera, godišnje proizvedu više od 9 mil. litara mlijeka.

Zbog niskih otkupnih cijena u poljoprivredi krizom je najviše pogođen mljekarski sektor. U posljednjih 10 godina broj proizvođača mlijeka sa 60 tisuća pao je na samo 5 i pol.

Nasreću ima mladih i upornih koji još prkose problemima. S jednim od njih, koji živi od uzgoja 40-ak krava, bila je i naša reporterka Višnja Ružojčić.

Farma u Vetovu najveći je proizvođač mlijeka u Požeško-slavonskoj županiji. Opstali su, kaže Željko Strapač, jer su se udružili s drugim proizvođačima: Krenuli smo među prvima i mislim da smo napravili dobar korak, država i Europa nas je pomogla.

Zajedno su već gotovo dva desetljeća, a status proizvođačke organizacije dobili su prije tri godine. Sada okupljaju tridesetak slavonskih farmera,  godišnje proizvedu više od 9 milijuna litara mlijeka i imaju siguran plasman.

U proizvođačkoj organizaciji imaš čovjeka profesionalnog koji se bavi tim poslom - plasira robu, nabavlja repromaterijal. Zato je i dvadeset trogodišnji Josip Majetić odlučio ostati na selu i prkositi trendovima.

Nas je malo jer većinom ljudi bježe, bježe iz države bježe svi odavde jer stvarno situacija je dosta loša ali možemo se udružiti što više mladih, kaže.

Pokazatelj vam je samo jedno u proizvođačkoj organiazaciji bilo kod nas ili bilo ima još jedna u mljekarstvu-  nitko nije ugasio farmu mliječnih krava, napominje Željko Strapač.

Pa proizvedu četvrtinu ukupne količine mlijeka u Požeško-slavonskoj županiji. A mogli bi, kažu, i bolje i više.

Može, kada bi  imali hrvatsku poljoprivrdnu banku, nakon toga da porezna politika u Hrvatskoj prema proizvođačima hrane bude puno drugačija nego danas, naglašava Miroslav Kovač.

A to znači sveobuhvatnija od najavljenog smanjenja PDV-a na određene namirnice. Tako bi i udruživanje, kažu, proizvođačima donijelo još više koristi.