Interesa za bjelovarskim kvarglom ima, ali proizvodnja nije jednostavna

Četiri godine otkako je bjelovarski kvargl postao 25. hrvatski proizvod s europskom zaštitom zemljopisnog podrijetla, prvo je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo uspjelo zadovoljiti zahtjevne kriterije za dobivanje europskog certifikata. Financijsku im je potporu osigurao grad Bjelovar, pa u udruzi sirara toga kraja očekuju da će broj certificiranih proizvođača bjelovarskog kvargla vrlo brzo porasti. 

Domaće, ukiseljeno kravlje mlijeko čiji se gruš treba dobro ocijediti, sol i crvena paprika, glavni su sastojci mase budućeg sira koja se oblikuje u stošce točno propisanih dimenzija.

- Suši preko noći i onda ide u sušaru gdje se dimi s običnim drvom, rekla je Jasna Maciček, Žabjak.

Postupak traje pet dana, no naoko jednostavna receptura ima cijeli niz parametara koje valja zadovoljiti. Mliječna mast i kiselost ovdje su se "glancali" nekoliko mjeseci, no sada je proizvodnja uigrana.

- U jednoj turi uspijemo proizvesti do 200 kvargli, proda se sve, čak ima i više potražnje, ali jednostavno zbog kapaciteta ne uspije se proizvesti više, izjavio je Dejan Maciček, Žabjak.

S pedesetak muznih krava i oko tisuću litara mlijeka na dan, ovo gospodarstvo polovicu mlijeka prerađuje. Za njima je tridesetpetogodišnje sirarsko iskustvo, pa iako su kvargl radili i ranije, na dobivanje certifikata motiviralo ih je članstvo u udruzi koja im je osigurala gradske potpore.

- Sto tisuća kuna, odnosno 13.300 eura stavili smo za proizvodnju kvargla na koji se može aplicirati svatko tko želi proizvoditi kvargl po zaštićenoj recepturi, poručio je Igor Brajdić, zamjenik bjelovarskog gradonačelnika.

- Nadam se da će nam se ostali proizvođači sira iz naše županije pridružiti tako da ćemo povećati kapacitete proizvodnje, rekla je Mirela Rajčević, predsjednica Udruge proizvođača sira "Bjelovarski kvargl".

Najvažnije je da se ovaj sir proizvodi ručno i na točno određenom geografskom području, pa se među desetak sirara županije očekuju i novi kandidati.