13:01 / 27.03.2019.

Autor: Dragan Nikolić/HRT

Prometna održivost na sjeveru Europe

-

-

Foto: - / -

Uz rastuću urbanizaciju ključno je postići pametnu mobilnost u pametnim gradovima, ali i izvan njih.
Potpuno odustajanje ili smanjenje uporabe fosilnih goriva, kao i smanjenje emisije štetnih stakleničkih plinova jedni su od ključnih izazova održivog prometa i hvatanja ukoštac s klimatskim promjenama. Uz rastuću urbanizaciju, ključno je postići pametnu mobilnost u pametnim gradovima, ali i izvan njih. U tri nordijske zemlje Dragan Nikolić uvjerio se da tamošnji inovativni duh promiče dostignuća četvrte industrijske revolucije i u održivom prometu.

Priča prva.

Oko 60 posto prihoda tvrtka koja upravlja javnim prijevozom u široj regiji Osla ostvaruje zahvaljujući kupnji karata preko mobilnih telefona, nagrađenu aplikaciju skinulo je milijun i 200 tisuća ljudi. Približavanje krajnjim korisnicima poslovna je mantra, ništa manje važna nije ni usmjerenost prema obnovljivim izvorima.

- U budućnosti autobusi bez vozača neće voziti na fosilna goriva. Električna linija javnoga prijevoza učinkovitija je i dugoročno donosi veću uštedu u odnosu na motore s unutarnjim izgaranjem koje trenutačno upotrebljavamo. Budućnost je stoga ne samo zelena nego i jeftinija - govori Bernt Reitan Jensen, direktor Rutera.

Javni promet u široj regiji Osla trebao bi u potpunosti biti bez fosilnih goriva do 2020., datum svođenja emisije štetnih plinova na nulu još nije određen.

Hibridni autobusi produljuju vijek trajanja motora s unutarnjim izgaranjem, a zbog uštede goriva zapravo se samofinanciraju. Kada su ih u norveškoj prijestolnici počeli uvoditi, uvijek je iza hibridnog autobusa prometovao onaj konvencionalni kako građani, u slučaju kvara hibridnoga, ne bi stekli odbojnost i otpor prema novim tehnologijama u konačnom prijelazu na održiva rješenja.

- Godine 2016. proveli smo pokusnu vožnju autobusom bez vozača. Kako bismo ispitali što korisnici misle o tome, jesu li u strahu, imaju li otpor prema takvom rješenju u prometu, izabrali smo djecu i nakon vožnje pitali ih nije li uzbudljivo voziti se u autobusu bez vozača. Odgovorili su da je bilo dosadno, poput vožnja liftom - ispričao je direktor Rutera.

Priča druga.

U okolici Sandvikena, na sjeveru Švedske, u regiji Gävle, lokalne vlasti izgradile su prvu testnu električnu dionicu na javnoj prometnici, dugu 2 kilometra. Na njoj svakodnevno, usporedno s drugim vozilima, prometuju dva hibridna kamiona švedskog proizvođača Scanije, natovarena teretom za stvarne kupce. Želja je dokazati da se električna cesta može izgraditi na javnoj prometnici. U cijeli projekt uloženo je oko 14 milijuna eura javnog i privatnog novca.

- Uveli smo hibridni kamion koji dinamički, tijekom vožnje, pogoni struja. Na njega se postavi pantograf, koji je povezan na dalekovod s pomoću senzora i različitih tehnoloških rješenja, poput tramvaja ili trolejbusa. Riječ je zapravo o 120 godina staroj tehnologiji. Novost je hibridna tehnologija u kamionima te senzori koji povezuju pantograf s dalekovodom, bez obzira na to kuda kamion skreće - objašnjava Magnus Ernstrom projekt električne prometnice E16. Svi kamioni koje djelomično pokreće struja trebaju bateriju, dva Scanijina tako mogu voziti 10 kilometara. Na izgrađenoj električnoj dionici baterija može biti manja, punjenje se nastavlja i nakon izlaska na javnu prometnicu. Plan je veću dionicu izgraditi između 2020. i 2022., a onda vidjeti kako bi vlasnički funkcionirao takav poslovni model.

Priča treća.

Jedno od prvih svjetskih testiranja automatiziranih električnih miniautobusa u javnom prometu trajalo je do ljeta prošle godine na tri lokacije u Finskoj. Na dvjema linijama vozilo se unutar kampusa tehnoloških fakulteta, na jednoj uz plažu u Helsinkiju. U toj su priči Finci u prednosti u odnosu na druge zemlje.

- Finski zakonodavci 70-ih godina prošlog stoljeća zaboravili su navesti u zakonu da autobus mora imati vozača. Zbog takve interpretacije bili smo u mogućnosti obavljati testiranja na otvorenome, na javnim prometnicama - kaže Oscar Nissin s Fakulteta primijenjenih znanosti na Sveučilištu Metropolia.

Pilot-projekt s takvim miniautobusima osim u Helsinkiju postoji u još pet gradova na sjeveru Europe. Financiraju se iz najpoznatijeg istraživačkog i inovativnog programa Europske unije te njezina kohezijskog fonda. Svota uloženog novca doseže sedam milijuna i 800 tisuća eura, projekt završava najesen sljedeće godine. U finskom slučaju jedan je od ciljeva uvesti na ulice Helsinkija autobuse bez vozača. Najveće sveučilište primijenjenih znanosti u Finskoj upravo je raspisalo natječaj za operatora koji će se brinuti za tu liniju na javnim prometnicama, uz pješake i bicikliste, u mješovitom prometu gdje brzina ne prelazi 40 km/h.

Kako bi Helsinki postao najfunkcionalniji pametni grad na svijetu, uz pomoć EU-a finska metropola financira s oko 5 milijuna eura godišnje neprofitnu tvrtku u svom vlasništvu, s tridesetak zaposlenih stručnjaka. U sklopu različitih projekata razvijaju urbana rješenja budućnosti, poslije tvrtke kćeri razvijene koncepte pretvaraju u komercijalne proizvode za tržište.

U Helsinkiju, koji se želi osloboditi emisije ugljičnog dioksida do 2035., borci za okoliš ne libe se pozvati na red one koji odlučuju o zajedničkoj budućnosti. Početkom ožujka okupili su se tako ispred finskog parlamenta, neki od njih popeli se na zgradu i postavili transparent koji poručuje - Klimatska djela - sada!

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!