Propisi u Hrvatskoj gospodarstvenike više sputavaju nego stimuliraju

20:09 / 07.06.2022.

Autor: Zvjezdana Heina/Dnevnik/HRT

U Hrvatskoj ima i svijetlih primjera

U Hrvatskoj ima i svijetlih primjera

Foto: Dnevnik / HRT

Hrvatska još nije prava poduzetnička zemlja jer sadašnji propisi gospodarstvenike više sputavaju nego što ih stimuliraju. Zaključak je to najnovijeg, dvadesetog svjetskog GEM istraživanja koje je za Hrvatsku provelo osječko Sveučilište. Pomaka ima najviše u rastu poduzetničkih pothvata u Istri i sjevernoj Hrvatskoj.

U Hrvatskoj ima svijetlih primjera prodornih, inovativnih i brzorastućih tvrtki koje gospodarstvo guraju naprijed.


- Mi ćemo uskoro biti prva država po količini jednoroga po glavi stanovnika. To je enormno postignuće. Govorimo o Rimcu i Infobipu, a uskoro će doći i treći. Za malu zemlju to je fantastično, kaže Zoran Miliša, vlasnik Zrno Zdravlja.


Čak 99 posto naših tvrtki mala su i srednja poduzeća. Njihov brži razvoj itekako ovisi o poticajnoj poduzetničkoj klimi.


- Ako govorimo o nekim negativnim aspektima, to je sporost i tromost naše administracije i trebali bi biti puno pragmatičniji u donošenju nekih odluka, kaže Ivan Jelušić, direktor Orqa.


Zahtjevni propisi, nedostatak suradnje poslovnog i istraživačkog sektora te loše obrazovanje za poduzetničke kompetencije glavne su nam kočnice, pokazuje novo istraživanje.


- Kod nas se ta klima još ne mijenja, još smo u nekom obliku magle. Mijenjamo se, ali još presporo, kaže Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka. 


Većina novih tvrtki otvara se iz nužde pa svjedočimo i valu samozapošljavanja.


- Vide se osjetniji pomaci u domeni rane poduzetničke aktivnosti koja uključuje početničke i nove poduzetničke poduhvate, gdje Hrvatska hvata priključak i čak premašuje prosječne vrijednosti u EU, kaže Sanja Pfeifer sa Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.


Uz smanjenje administrativnih barijera i parafiskalnih nameta Vlada uskoro izlazi i s novim poticajima za ublažavanje energetske krize.


- Radi se o pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava u vrijednosti 1,9 milijardi kuna kroz koje ćemo poticati proizvodna ulaganja s naglaskom na zelenu tranziciju, kaže Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.


S podosta europskog novca, naše bi gospodarstvo možda moglo izdržati nadolazeća teška vremena. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!