Plenković i Habijan zadovoljni trendom usporavanja inflacije

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je u prosincu na 4,5 posto na godišnjoj razini, dok je inflacija u cijeloj 2023. iznosila osam posto, objavio je u petak DZS. Premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan izrazili su zadovoljstvo trendom usporavanja inflacije. Za premijera to je bilo i očekivano.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u prosincu stopa inflacije iznosila 4,5 posto u odnosu na prosinac 2022. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest studeni 2023. godine, bila niža za 0,5 posto.

To je blago usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, s obzirom na to da je u studenome 2023. inflacija iznosila 4,7 posto.

Stopa od 4,5 posto najniža je stopa inflacije od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3,8 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan te u segmentu usluga iznosila je po 6,3 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 3,9 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 0,6 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni 2023., u komponentama hrane, pića i duhana te onoj usluga cijene su porasle za po 0,1 posto. Istodobno, prema prvoj procjeni, cijene energije pale su za 1,7 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 1,2 posto.

DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u prosincu prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. siječnja.

Eurostat: Inflacija u prosincu 5,4 posto

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 5,4 posto, a u cijeloj eurozoni prosječnih 2,9 posto.

Višu stopu inflacije od Hrvatske imale su Slovačka, 6,6 i Austrija, 5,7 posto. Ostale članice eurozone imale su nižu stopu od Hrvatske.

Plenković: Očekivani pad stope inflacije

Stopa inflacije u prosincu je pala, a to je vlada najavljivala i očekivala, izjavio je u petak premijer Andrej Plenković. Očekivano, trend smanjenja inflacije vlada je i najavljivala, izjavio je Plenković koji je u petak u Parizu prisustvovao komemoraciji za bivšega predsjednika Europske komisije Jacquesa Delorsa.

Dodao je da je pad stope inflacije u prosincu bio nešto manji, no da to ne čudi s obzirom na veliku blagdansku potrošnju, što se vidi kod pokazatelja za hranu, piće i duhan. Istaknuo je negativan utjecaj cijene energije na inflaciju, pripisujući to mjerama vlade kojima ona, kako je rekao, osigurava sigurnost opskrbe po priuštivim cijenama.

- S naše strane činimo sve da dođe do daljnjeg pada stope inflacije, rekao je Plenković.

Habijan: Vidi se nastavak usporavanja inflacije, vlada pogodila s mjerama

Vidljiv je nastavak trenda usporavanja inflacije, izjavio je u petak ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan komentirajući najnovije podatke, te ustvrdio da pad stope inflacije pokazuje da je vlada pogodila sa svojim antiinflacijskim paketima.

- Trend pada stope inflacije pokazuje da su svi vladini paketi pomoći koji uglavnom bili usmjereni zaštiti standarda građana i usporavanju inflacije, dali rezultat, rekao je Habijan. Najnoviji podaci su, dodao je, na tragu procjena Europske komisije prema kojima će Hrvatska u 2024. godini biti među tri zemlje s najnižom stopom inflacije u eurozoni, a za 2025 EK prognozira da će ta stopa, gledajući sve zemlje EU-a, u Hrvatskoj biti najmanja. Sve to po njegovim riječima pokazuje da "konzistentna vladina politika daje rezultate".

Na pitanje kako to da je inflacija u cijeloj 2023. veća od vladinim procjena, odgovorio je da je bitan trend pada inflacije, te naglasio pad cijena u prosincu u odnosu na studeni, iako je prosinac potrošački mjesec u kojemu te cijene najčešće rastu.

Komentirajući podatke prema kojima je rast cijena u Hrvatskoj u prosincu među najvećima u eurozini, rekao je da je Hrvatska među devet zemalja eurozone u kojima je inflacija u prosincu pala.

- Mislim da je to također dobar pokazatelji i podatak, rekao je.

HUP do ljeta očekuje pad stope inflacije na razinu od oko 3 posto

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) do ljeta ove godine očekuje usporavanje stope inflacije na razinu od oko tri posto, a u cijeloj 2024. očekuju prosječnu stopu inflacije na razini od oko četiri posto, izvijestili su u petak iz HUP-a.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u prosincu stopa inflacije iznosila 4,5 posto u odnosu na prosinac 2022. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest studeni 2023. godine, bila niža za 0,5 posto.

To je blago usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, s obzirom da je u studenome 2023. inflacija iznosila 4,7 posto. Stopa od 4,5 posto najniža je stopa inflacije od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3,8 posto.

- Do ljeta ove godine očekujemo pad stope inflacije na razinu od oko tri posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i općenitog hlađenja agregatne potražnje najavljenog kroz snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području, istaknuli su iz HUP-a. Navode kako tromjesečna cjenovna očekivanja domaćih trgovaca ostaju ispod onih u euro području nakon prethodno zabilježenog snažnog pada očekivanog kretanja zaliha.

HUP u komentaru ističe kako nakon prosječne stope inflacije od osam posto u ovoj godini, u 2024. godini očekuju prosječnu stopu inflacije na razini od oko četiri posto. Inflacija će, kako navode, dalje biti nešto viša od prosječne stope u euro području, i to s obzirom na spomenuti relativno snažniji rast cijena usluga.

- Iako se inflacija smiruje, to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na daljnji snažan realni rast plaća zaposlenih u 2024. ove godine od oko pet posto, što je naročito podržano 32 postotnim povećanjem mase plaća u javnom sektoru te kontinuiranim povećanjima primanja u uslužnim sektorima, istaknuli su iz HUP-a.

HUP u svom komentaru navodi i kako inflacija cijena industrijskih proizvoda kontinuirano usporava kroz cijelu prošlu godinu uslijed pada uvozne inflacije zbog nižih razina cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu u odnosu na prethodnu godinu, normaliziranih globalnih opskrbnih lanaca i nižih proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu.

Važnim ističu kako je aktualna godišnja stopa inflacije cijena hrane, pića te duhana u Hrvatskoj (6,3 posto) u studenom tek blago iznad prosjeka euro područja (6,1 posto) budući da se i razlika u rastu cijena u EU i Hrvatskoj u zadnjih mjeseci smanjuje.

Bilježi se i povoljnije kretanje međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, odnosno pad od 0,3 posto mjesečno nasuprot povećanju od 0,2 posto na razini euro područja, i to zbog snažnijeg pada cijena energenata te znatno manjeg rasta cijena usluga (0,1 posto prema 0,7 posto mjesečno), naveli su iz HUP-a.

Kaži i da iako je godišnja stopa inflacije usluga vjerojatno dosegla vrhunac (6,3 posto nakon 6,9 posto u studenom), ubuduće će inflacija cijena usluga sporije padati. Razlog tome, kažu poslodavci, je to što se ekonomija i dalje suočava sa snažnim pritiscima na rast troškova u obliku snažnog povećanja plaća te ukupnih primanja (od 9 posto, odnosno 15 posto u 2024.), kao i ubrzanom konvergencijom cijena usluga koje su i dalje u prosjeku niže za 30 posto u odnosu na prosjek euro područja.