Prvi Gospodarski forum Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu organiziralo je prvi gospodarski forum pod nazivom Konkurentna i otporna Hrvatska. 

Riječ je o događaju koji okuplja predstavnike gospodarskog i financijskog sektora te akademske zajednice kako bi se razmotrili ključni elementi koji pridonose jačanju i konkurentnosti Hrvatske. 

Jedino suradnjom gospodarstva i akademske zajednice stvara se konkurentna ekonomija i otpornost društva na krize, digitalnu tranziciju i druge izazove suvremenog svijeta, čulo se na svečanosti.

Tehnološki razvoj Končara teško je zamisliti bez suživota sa Sveučilištem - kaže Gordan Kolak. Koristi od suradnje imaju obje strane, ali i cijelo hrvatsko gospodarstvo.

- Kad pogledate cjelokupni asortiman svega što Končar danas radi u svakom od tih proizvoda, usluga i kompleksnih rješenja možete vidjeti snažan pečat onoga što daje akademska zajednica. Primjerice kad govorimo o tramvajima, vlakovima... u svemu tome su sudjelovali u konačnici profesori, studenti sa tih sveučilišta, rekao je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara.

Postizanje vrhunskih rezultata u robotici i razvoju autonomnih sustava nemoguće je bez uske suradnje Dok-inga s akademskom zajednicom. U toj tvrtki zadovoljni su kadrovima koji dolaze s fakulteta.

- Mislim da se i fakulteti na jedan zadovoljavajući način prilagođavaju novim trendovima i novim vremenima, gdje možemo vidjeti da se novim kurikulima mijenjaju svako nekoliko godina i prilagođavaju se onome što tržište traži, istaknuo je Ante Bakić, član Uprave Dok-inga za istraživanje i razvoj.

Na Sveučilištu u Zagrebu obrazuje se 52 posto svih studenata u Hrvatskoj. Svojim znanstvenim i istraživačkim radom znatno pridonose gospodarstvu zemlje - ističe rektor Lakušić.

- Gospodarstvu treba Sveučilište ako hoće nešto mijenjati, ali s kime? Trebamo imati obrazovane ljude koji mogu gospodarstvu upravo iznjeti ono što je važno - iskorake, a zajedno sa Sveučilištima ti iskoraci mogu biti i brži i učinkovitiji i naša je zajednička zadaća da na taj način činimo budućnost što je moguće kvalitetnijom, rekao je Stjepan Lakušić, rektor.

Uz Akademske Oskare, suradnju znanosti s domaćim tvrtkama promiče i Gospodarski savjet Sveučilišta u Zagrebu.

- Nama je to vrlo važno, takva suradnja, jednako tako i za akademsku zajednicu jer može prirpemiti te svoje studente na kvalitetan način a ujedno cijela Hrvatska doprinosi tome, jer se fokusiramo na relevantne teme, na teme koje su važne za budućnost, na tehnologiju i koliko god do sad imali kvalitetnu suradnju možemo je napraviti još i boljom, rekao je Siniša Krajinović, predsjednik Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Uprave Ericsson Nikola Tesle.

Suradnja gospodarstva i Sveučilišta stvara i nova radna mjesta koja osiguravaju ostanak ljudi u Hrvatskoj, ali i privlače strane stručnjake.

Na forumu je dodijeljena i nagrada za gospodarsku izvrsnost - Akademski oskar, a dobili su je Končar i Doking. 

- Ideja ovog gospodarskog foruma, Sveučilišta u Zagrebu, je postizanje snažnog angažmana u istraživanju i inovacijama i to upravo kroz sektor visokog obrazovanja, naglasio je Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu.

- Mogu bez zadrške reći da je potencijal koji imamo u našim ljudima, u našim mladima, u mnogim našim tvrtkama, institucijama izuzetno velik. Naša je zajednička zadaća da upravo taj potencijal pretvorimo u ono što on zaslužuje, a to je pokretačku snagu razvoja i budućnosti Hrvatske, istaknuo je Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle. 

- Suradnja treba stvoriti radna mjesta koja će osigurati ostanak ljudi u Hrvatskoj i privlačiti strane stručnjake, te stvoriti stabilnu i otpornu državu, kazao je uz ino Lakušić.

Dodao je da razvojni smjerovi Hrvatske do 2030. godine trebaju uključivati održivo gospodarstvo, jačanje otpornosti društva na krize, digitalnu tranziciju i ravnomjeran digitalni razvoj.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac pozdravio je skup u ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i zaželio mu uspjeh te kazao da suradnja gospodarstva i znanosti teži održivu društvu, koje se ne temelji samo na profitu, nego na ravnoteži između poželjnosti, što ljudima doista treba, i izvedivosti, što je tehnička mogućnost održivosti i što priroda i društvo mogu podnijeti, te pravilnosti što svima daje dostojanstvo.

Takav sustav postaje ekosustav, uravnotežen i suosjećan te čini Hrvatsku boljom, kazao je Mrvac.