07:59 / 28.02.2018.

Autor: D.M./I.H./Hina

Rast BDP-a krajem 2017. usporio na 2 posto

-

-

Foto: - / -

To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3%, što je pak manje od očekivanja.
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2% na godišnjoj razini, što je znatno sporije nego u prethodnom kvartalu i manje nego što se očekivalo, prva je procjena rasta Državnog zavoda za statistiku. To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3%, što je pak manje od očekivanja.



Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski BDP je u četvrtom tromjesečju ojačao za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. porastao za 2,2 posto. Tako je hrvatsko gospodarstvo na kvartalnoj razini poraslo sporije u odnosu na prosjek u EU-u, u kojoj je u posljednjem lanjskom kvartalu zabilježen rast od 0,6 posto. I na godišnjoj je razini hrvatski BDP porastao sporije, s obzirom da je u EU prosječni rast iznosio 2,6 posto. U četvrtom je kvartalu rast potrošnje kućanstava iznosio 3,4 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu rast iznosio 3,7 posto. Izvoz roba i usluga porastao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 3,6 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz roba i usluga ojačao za 6 posto.

Marić: Treba stremiti višim stopama rasta

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako nema značajnijeg odstupanja od očekivanja, ali i da treba stremiti višim stopama rasta. Stopa rasta od 3%, kazao je, nije nešto s čime bismo trebali biti zadovoljni. "Trebalo bi činiti sve na pospješivanju performansi gospodarstva i to u daljnjoj provedbi i poreznog i neporeznog rasterećenja, a s druge strane i strukturne mjere i reforme", poručio je. "Naš cilj i ideja gospodarskog rasta je da, uz osobnu potrošnju, treba biti i čim veći doprinos, poglavito investicijske potrošnje, jer je to svojevrsni zalog za budućnost i može imati najveći utjecaj i na dizanje ne samo BDP-a u jednog nego i godinama koje slijede te izvoz roba i usluga", rekao je Marić. Priznao je međutim i kako "brojke pokazuju i stvari koje treba ispravljati". Industrijska proizvodnja, ali i poljoprivredna proizvodnja su neki od glavnih razloga blagog usporavanja, naveo je Marić. Istaknuo je i da domaća potražnja kad dobije uzlet, zbog poprilično visoke uvozne ovisnosti negativno doprinosi ukupnom BDP-u.



HUP: Stope rasta nedovoljne, reforme neodgodive

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ocjenjuju kako je usporavanje rasta BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine očekivano, te da su aktualne stope nedovoljne i ukazuju na neodgodivost strukturnih reformi. "Ne možemo biti zadovoljni, jer ćemo s ovakvim tempom rasta samo nastaviti povećavati zaostatak za drugim članicama EU", kazao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić. Napomenuo je kako "samo potpuna posvećenost neodgodivim strukturnim reformama s jasnim mjerljivim ciljevima poboljšanja poslovne i ulagačke klime može dinamizirati nužan i potrebit rast bruto investicije u fiksni kapital i revitalizirati ukupnu industrijsku proizvodnju koja, kao što je sada, postaje najveći negativni uteg dinamičnom rastu hrvatskog BDP-a".

HGK: Usporavanje rasta bruto investicija i izvoza te rast uvoza

Hrvatska gospodarska komora ocjenjuje usporavanje rasta BDP-a u 2017. rezultatom usporavanja rasta bruto investicija i izvoza usluga i snažnijeg rasta uvoza te da ostale sastavnice potrošnje nisu rasle dovoljnom dinamikom da bi održale veću stopu rasta. Osobna potrošnja, kao najveća pojedinačna sastavnica BDP-a, rasla je tek 0,1% brže nego 2016. Niti robni izvoz koji je s visokim rastom (9%) nije donio veću prevagu zbog toga što je ujedno generirao i snažan rast uvoza, upozoravaju iz HGK. Dodaju da je domaća proizvodnja najviše povećana kod grupe djelatnosti koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i skladištenje te smještaj i usluživanje hrane (4,4%) te kod djelatnosti informacija i komunikacija (4%). Bruto dodana vrijednost industrije je porasla tek 1,4%, a u posljednjem kvartalu je zabilježen i pad od 0,2%.

Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci ističe da je blago usporavanje rasta osobne potrošnje bilo očekivano, ali da je usporavanje rasta investicija bilo znatnije od prognoza. "To je najslabiji rast od drugoga kvartala 2015.", kaže Tajana Štriga, makroekonomistica iz neovisnih istraživanja Signalitics. Ipak, smatra da je usporavanje rasta u četvrtom kvartalu 2017. prolazne prirode. Nadalje, navodi kako očekuje da će vanjsko okruženje nastaviti pružati podršku domaćem rastu, pri čemu je Europska središnja banka nedavno povisila svoje projekcije rasta eurozone za tekuću godinu za 0,5 postotnih bodova na 2,3 posto. Pritom će rast investicija u Hrvatskoj biti podržan snažnijim priljevom sredstava iz EU fondova, prošlogodišnjim visokim zaradama kompanija te očekivanim investicijama od 940 milijuna eura u turizam, što je rast od 15 posto u odnosu na procijenjene investicije u 2017.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!