Rast cijena energenata: Kako zaštititi građane i spriječiti poskupljenja?

Cijene goriva i plina rastu, a Hrvatska bilježi jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni. Prijeti li nam novi val poskupljenja hrane i osnovnih proizvoda? Treba li država uredbom ograničiti rast cijena energenata i kako zaštititi najugroženije građane od daljnjeg pada životnog standarda? Detaljnijeg govora o dotičnoj problematici bilo je u emisiji Otvoreno.

O implikacijama rasta cijena energenata te kako će se to manifestirati na standard građana, u Otvorenom analizirali su: Boris Lalovac, saborski zastupnik SDP-a, Marko Pavić, saborski zastupnik HDZ-a, Marijana Ivanov, glavna makroekonomistica Hrvatskih izvoznika, te Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

Ivanov: Opasnosti od lančanog poskupljenja trenutačno nema, ali tržišta ostaju neizvjesna

Govoreći o mogućem prelijevanju rasta cijena energenata na cijene drugih proizvoda, Marijana Ivanov naglašava da trenutačno ne bi trebalo doći do pretjeranih posljedica.

- U ovom trenutku se ne bi trebalo dešavati pretjerano ništa, a onda s vremenom idu lančane reakcije. Ako cijene energenata nastave rasti, postoji mogućnost izuzetno visoke inflacije, ali zasad još imamo šanse da to izbjegnemo, navela je.

Pojasnila je kontekst rasta cijena energenata i njegov utjecaj na inflaciju u Hrvatskoj.

- Ako gledamo kada je počela epizoda rasta cijena energenata, priča je krenula 2021., a glavni udar krize bio je 2022. kad su cijene i inflacija bili na vrhuncu, pojašnjava.

O neizvjesnosti na tržištima i mogućim scenarijima u nadolazećim mjesecima, napominje kako je sve to još obavijeno velom tajne i nepoznanice.

- Ako špekulanti na tržištu, ne naprave previše panike i zapravo od ove situacije ne stvore očekivanja nestašica ili manjkova, možemo izbjeći ponavljanje energetske krize. Trenutačno su sva tržišta u nepoznanici. Ako će ovo trajati kratko, sve se može smiriti. Ali ako Bliski Istok nastavi u problemima godinama, onda ne znamo gdje je kraj, objašnjava.

Lalovac: Kontrola tržišta ključna kod smanjenja trošarina

Govoreći o mogućem učinku nižih trošarina na gorivo, Boris Lalovac ističe važnost kontrole tržišta i sprječavanja špekulacija.

- Hrvatska ima jedne od nižih trošarina u Europskoj uniji i može smanjiti trošarine na benzin i dizel za određeni iznos, što bi smanjilo prihode proračuna za 200 do 300 milijuna eura. No vlada mora paziti da oni koji špekuliraju na tržištu taj višak zarade ne zadrže za sebe, rekao je Lalovac.

O porezu na ekstra profit i njegovoj ulozi u kriznim trenutcima, pojašnjava kako bi to trebalo spriječiti zlouporabu kriznih mjera.

- U SDP-u smo više puta rekli da mora postojati porez na ekstra profit, kako bi svi koji izigravaju krizne mjere na tržištu platili dodatni porez, pojasnio je.

Komentirajući konkretan primjer banaka i HNB-a, Lalovac ukazuje na neusklađenost između svrhe državnih i središnjih bankarskih mjera i stvarne primjene.

- HNB je platio bankama preko milijardu i pol eura u okviru mjera za suzbijanje inflacije, a banke su na to platile redovnu stopu poreza na dobit 18 posto . Ako je to novac za suzbijanje inflacije, onda mora i služiti toj svrsi, zaključio je.

Pavić: Vlada spremna ograničiti cijene energenata

Govoreći o mogućim mjerama države za ograničavanje cijena energenata, Marko Pavić ističe da je Vlada kontinuirano spremna intervenirati kako bi zaštitila građane i tvrtke.

- Vlada je spremna ograničiti cijene energenata i pomoći građanima i tvrtkama u svakoj nadolazećoj krizi. To smo radili i tijekom COVID-19 krize, kada smo osigurali subvencije za plaće za 800 tisuća radnih mjesta, rekao je Pavić.

Pavić objašnjava kako se kroz višegodišnje mjere gradi otpornost države na buduće krize i održava stabilnost standarda građana.

- Trenutačno imamo niže cijene energenata i devet paketa mjera u vrijednosti 8,5 milijardi eura, s ciljem očuvanja radnih mjesta i ograničavanja troškova energenata. Država je izgradila kapacitete i stabilan fiskalni okvir, poručuje.

O potencijalnom utjecaju poreza na ekstra profit, Pavić upozorava na moguće negativne učinke ako se primjenjuje bez strateškog planiranja.

- Porez na ekstra profit može izgledati atraktivno populistički, ali u praksi ubrzava inflaciju. Kad smo ga primijenili ranije, dio sredstava je transferiran umirovljenicima, no cijena inflacije se povećala, zaključio je.

Pudić: Hrvatska za sada stabilna, ali globalne krize prijete rastom cijena energenata

Govoreći o utjecaju zastoja tankera u Hormuškom tjesnacu na globalno tržište energenata, Dalibor Pudić pojašnjava da su države Azije, poput Kine, Indije, Japana i Južne Koreje, najviše pogođene, dok Hrvatska osigurava opskrbu kroz fleksibilno globalno tržište.

- To je apsolutno veći problem za države u Aziji, poput Kine, Indije, Južne Koreje i Japana. Međutim, kako je cijeli svijet jedno globalno tržište, LNG brodovi mogu otići tamo gdje im plate više taj plin, rekao je Pudić.

O potencijalnom privremenom rastu cijena plina zbog smanjenja isporuka iz Katara, Pudić objašnjava da kratkotrajni poremećaji neće značajno utjecati na hrvatsku inflaciju, ali dugoročni manjak mogao bi podići cijene.

- Normalno da će taj nedostatak od 20 posto plina kojeg se isporučuje, praktički LNG-a iz Katara, smanjiti količine plina na tržištu i time da će cijene porasti. Kratkoročno ovo ne utječe značajno na tržište i inflaciju, ali ako potraje, cijene će se korigirati, pojašnjava.

Navodeći porijeklo plina koji se isporučuje u Omišalj, Pudić naglašava da Hrvatska koristi opskrbu s različitih svjetskih tržišta, dok količine iz Perzijskog zaljeva čine zanemariv udio.

- Najvećim dijelom plin dolazi iz Amerike, ali i iz Alžira i Australije. Iz Perzijskog zaljeva smo dobivali jako malo, možda par pošiljaka iz Katara, rekao je.

Ističući mogući dugoročni utjecaj višemjesečnih zastoja, Pudić upozorava da bi cijena nafte mogla dosegnuti visoke razine, ali tržište će se djelomično uravnotežiti kroz smanjenje potražnje i proizvodnje.

- Ako bi došlo do višemjesečnih zastoja, cijena nafte mogla bi otići iznad 100 eura, pa čak i do 150 eura po barelu, dok će tržište reagirati smanjenjem potražnje i proizvodnje, objašnjava Pudić.

Lalovac upozorava na rast cijena hrane i energenata, Pavić naglašava stabilan rast BDP-a

Govoreći o rastu cijena energenata i njihovom utjecaju na inflaciju, Boris Lalovac ističe da energija posljednjih mjeseci bilježi snažan porast, čak veći od cijena hrane.

- Nakon usluga, druga najveća komponenta koja raste zadnja četiri mjeseca je energija, pa tek onda hrana. Bila su dva poskupljenja struje, u listopadu i siječnju, i od tada cijena energije bilježi značajan rast, rekao je Lalovac.

O predstojećoj turističkoj sezoni i očekivanom inflacijskom pritisku, Lalovac upozorava da dolazak velikog broja turista stvara dodatni pritisak na cijene usluga i potrošnje.

- Dolazi 20 milijuna ljudi po sezoni na Jadran, koji troše i odlaze u restorane. Automatski nastaje pritisak na inflatorna kretanja, a vlada mora imati instrumente da spriječi zlouporabu situacije, napomenuo je.

Komentirajući pitanje ekstra profita i intervencije vlade na tržištu energije, naglašava potrebu za mjerama koje ograničavaju neprimjerenu dobit.

- Kada se događaju nemiri na tržištu energije, oni koji špekuliraju profitiraju. Vlada je morala imati instrumente da kaže: “Ako ćete ulaziti u tu zonu, bit ćete oporezovani.” Ekstra profit, ako plate i 22 posto, to je i dalje manje nego u Njemačkoj, objasnio je.

Marko Pavić pojasnio je kako vlada kontinuirano radi na jačanju ekonomskog rasta i povećanju standarda građana unatoč inflaciji.

- Vlada kontinuirano stvara okruženje za rast koji je veći od inflacije. Imamo 20 kvartala rasta BDP-a, a zadnji kvartal prošle godine rast BDP-a bio je 3,6 posto, što je realni rast, naveo je.

Pavić naglašava da je paralelno s rastom BDP-a ostvareno značajno povećanje plaća, koje kumulativno nadmašuje inflaciju.

Raste BDP, raste dvostruko brže od prosjeka Eurozone. Inflacija je visoka, ali realni rast prošle godine iznosio je 3,2 posto, te plaće rastu znatno više od inflacije, zaključio je.