Rast cijena energenata ubrzava ekološke projekte smanjivanja emisije ugljikova dioksida

Zbog klimatskih promjena Europska je unija, pa tako i Hrvatska, postavila ambiciozne ekološke ciljeve smanjivanja emisije ugljikova dioksida. No ono što se još donedavno smatralo samo dodatnim teretom, sada postaje sve učinkovitiji način uštede energije i smanjivanja troškova poslovanja. Uz mnogobrojne projekte uštede, sve više tvrtki odlučuje se i na vlastitu proizvodnju električne energije. 

Tvrtka Doking proizvodi vozila za rudnike koje umjesto fosilnih goriva pokreće čista energija iz baterija i vodika. Usto, u tvrtki sami prerađuju plin iz klasičnog u ekološko prihvatljiv, a imaju i najsuvremenije postrojenje za preradu otpada.

- Ne samo da smo imali nula utjecaja na okolinu nego proizvod koji smo dobili tom jednom transformacijom u našim reaktorima proizvodi veliki udio gorivog plina u kojem je oko 40% vodika i to zelenog, što znači da je ekološki prihvatljivo, objasnio je Vjekoslav Majetić, vlasnik DOK-ING-a.

Pliva će Savskom Marofu do kraja godine početi s proizvodnjom električne energije dostatne za cijeli pogon u proljetnim, ljetnim i jesenskim mjesecima, a kupovat će je samo zimi.

- Planiramo izgradnju velike sunčane elektrane koja će biti na 13 hektara na našoj lokaciji u Savskom Marofu i koja će nam s obzirom na ovo veliko zadnje poskupljenje električne energije, osim što ćemo ispuniti neke zelene kriterije i ciljeve, zapravo ćemo imati puno jeftiniju energiju predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan.

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla smanjila je emisiju CO2 za 1400 tona, jer godišnje uštede više od 4,5 milijuna kilovatsati električne energije. A to je itekako bitno u vremenima kada cijene energenata stalno rastu.

- Rastu značajno, međutim zahvaljujući projektu koji smo mi implementirali krajem 2020. godine u smislu energetske učinkovitosti i koristili i fondove EU, bit će značajno manji nego da nismo taj projekt uspješno implementirali, rekla je Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle.

Tako se u vrijeme rasta cijena energenata sve više ubrzavaju ekološki projekti smanjenja emisije ugljikova dioksida.

- Za Hrvatsku to konkretno znači smanjenje emisije 55% do 2030. godine, a do 2050. želja nam je da Europa bude prvi klimatsko neutralni kontinent, istaknula je predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti Marija Pujo Tadić.

Kako bi se ubrzali svi nužni procesi ekološke i energetske prilagodbe, tvrtke se mogu koristiti novcem iz europskih fondova Nove generacije.