Rekordni prinosi krumpira u Belici

Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede predstavili su u Belici najnovije metode održivog uzgoja krumpira. Pokazali su dvanaest sorti imunih na bolesti i štetnike. No najveći su problemi radikalne klimatske promjene i ovo ekstremno vrijeme koje ni krumpiru - ne odgovara.

Ova godina nam uistinu pokazuje u kakvim smo klimatskim ekstremima. Cijeli travanj bio je potpuno sušan, a nakon toga su svibanj i lipanj kišoviti, što je povoljno za proizvođače krumpira. U Belici će biti prinos 47 tona po hektaru, kazao je novinar HRT-a Ivica Grudiček.

Milorad Šubić, stručna podrška pri Ministarstvu poljoprivrede istaknuo je kako je u odnosu na prošlu godinu, ove su nas godine svibanj i lipanj obdarili iznad prosječnim količinama oborina, iako su bile ekstremne razlike u temperaturi.

- Početak svibnja u Međimurju je bio -3 Celzijusovih stupnjeva na području Štrigove, da bi na kraju završili s 34 stupnja. Srećom, imali smo dvije svibanjske kišne epizode koje su se nastavile u prvoj polovici lipnja sa skoro 140 litara kiše i sada već mjesec dana imamo termičku kupolu koja je naglašena od 17. lipnja do 1. srpnja, kazao je.

Dodaje kako su posljednjih mjesec dana samo pet dana temperature bile 28-29 stupnjeva.

- U višegodišnjem prosjeku, svibanj i lipanj su naši najkišovitiji mjeseci. Naši preci su shvatili da moraju početi uzgajati krumpir na ovom području jer je upravo ta klima daje pozitivne rezultate, naglasio je.

Na pitanje zašto su nove sorte važne, Šubić je rekao kako je bio jedan od zahtjeva EU bio da se stvore sorte otporne na dominantne bolesti.

- Zbog povlačenja s EU tržišta većine pesticida, a radi se i o fungicidima i insekticidima te herbicidima, mi smo na granici da možemo učinkovito držati kontrolu, ali kod nas plamenjača nije tako veliki problem kao na sjeverozapadnom dijelu Europe. Ona se kod nas javlja jednom u 5 godina u ekstremnim uvjetima, istaknuo je.