Ressler: Hrvatska predvodnica u korištenju Mehanizma za oporavak i otpornost

Hrvatska je u europskim okvirima predvodnica u korištenju Mehanizma za oporavak i otpornost, a jedna je od zemalja koja je i najviše profitirala od tog mehanizma, izjavio je u srijedu predvodnik izaslanstva Europskog parlamenta Karlo Ressler.

Na konferenciji za medije u Centru Doživi Europu predstavljeni su zaključci radnog posjeta izaslanstva Europskog parlamenta za Mehanizam za oporavak i otpornost, a prema riječima predvodnika izaslanstva Karla Resslera (HDZ, EPP), Hrvatska je u europskim okvirima predvodnica u načinu korištenja tog financijskog instrumenta, kao i u uspostavi struktura koje osiguravaju snažnu političku povezanost i brzu koordinaciju među različitim ministarstvima.

Hrvatska jedna od zemalja koja je najviše profitirala od Mehanizma za oporavak i otpornost

Pritom je i jedna od zemalja koja je najviše profitirala od Mehanizma za oporavak i otpornost, na kojem se temelji njen Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), pri čemu oko 10 milijardi eura koji su joj ukupno na raspolaganju za brojna ulaganja čini oko 13 posto njenog BDP-a.

- Hrvatska je jedna od predvodnica, ne samo u kvantitativnom, nego i u kvalitativnom smislu, u smislu onoga što će u konačnici ostati kao svojevrsna baza gospodarskog rasta, poboljšanja životnog standarda, kao i smanjivanja razlika u odnosu na druge države članice, poručio je Ressler. 

Istodobno, dodao je, jasno je da provedba diljem Europe nije bila jednako uspješna i to je lekcija koja se mora ozbiljno uzeti u obzir.

Šesteročlano izaslanstvo radne skupine čine zastupnici iz Odbora za proračune (BUDG) i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON). Uz Resslera, tu je i Stephen Nikola Bartulica iz grupacije Europskih konzervativaca i reformista (ECR), inače član stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO), zatim Angelica Winzig (EPP, AT), Tomasz Buczek (PfE, PL), Morten Lokkegaard (Renew, DK) i Rada Laykova (ESN, BG).

Delegacija u Zagrebu boravi od 16. do 18. veljače, a održala je niz sastanaka s dužnosnicima, revizorima te dionicima iz različitih sektora s kojima je raspravljala o njihovoj uključenosti u planiranje, provedbu i sufinanciranje NPOO-a.

Izaslanstvo se sastalo i sa zastupnicima triju odbora Hrvatskog sabora - za regionalni razvoj i fondove EU-a, za europske poslove te za financije i državni proračun, s predstavnicima Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) te s članovima najužeg koordinacijskog tima za NPOO, pa tako i s glavnim koordinatorom Zvonimirom Savićem, inače i posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za ekonomiju.

Posjete LNG terminalu, Rimčevim robotaksijima i bolnici Merkur

Također je obišlo i neke investicije koje su se financirale iz NPOO-a - prošireni LNG terminal na otoku Krku te projekt robotaksija Verne.

Ressler je istaknuo da je proširenje LNG terminala, uključujući i proširenje plinovoda, praktički najveći projekt financiran iz NPOO-a, kroz tzv. RePower EU, s ulaganjima većima od pola milijarde eura, ustvrdivši kako je time promijenjena pozicija Hrvatske na energetskoj karti Europe.

U posjeti Rimac Campusu i lokaciji gdje se proizvode Verne robotaksiji riječi je bilo o indikatorima koji moraju biti ispunjeni za financiranje iz NPOO-a. Naime, projekt robotaksija uključuje fazno financiranje, a krajem studenog prošle godine predstavljeno je 60 prototipova tih vozila, što je bio jedan od indikatora za osmu tranšu iz NPOO-a.

Po Ressleru je smisleno da je cijeli model koncipiran na način da se nakon određenih rezultata događaju isplate, a nada se da će i slijedeći koraci biti uspješno realizirani.

Rimac Grupa je već do sada dobila oko 50 posto predviđenih sredstava za njen projekt, pri čemu se pokazalo da se taj razvoj događa, kazao je HDZ-ov eurozastupnik.

Izaslanstvo će posjetiti i Kliničku bolnicu Merkur, jedan od prvih javnih objekata obnovljen nakon potresa, što je također financirano iz NPOO-a.

Hrvatskoj iz NPOO-a preostale dvije tranše ukupno vrijedne 2,8 mlrd. eura

Hrvatska iz NPOO-a na raspolaganju ima ukupno oko 10 milijardi eura, od čega se 5,8 milijardi odnosi na bespovratna sredstva, a Europska komisija dosad je uplatila sedam tranši u ukupnom iznosu 6,4 milijarde eura. Potvrđena je i isplata osme tranše, u iznosu 897 milijuna eura, koja se očekuje tijekom ožujka ove godine, čime će ukupno isplaćeni iznos dosegnuti 7,3 milijardi eura.

Hrvatskoj su preostale još dvije tranše, najveće u smislu financijskih sredstava, ukupnog iznosa 2,8 milijardi eura, rok za ispunjavanje potrebnih kriterija, odnosno reformi i investicija predviđenim NPOO-om je kraj kolovoza, a isplata se očekuje do kraja godine.

Hrvatska je ujedno jedina država Unije kojoj je dosad potvrđeno da je u potpunosti ispunila sve pokazatelje u okviru osam realiziranih zahtjeva. Konkretno, Europska komisija potvrdila je uspješno izvršenje ukupno 253 reformskih i investicijskih pokazatelja koji se odnose na osam realiziranih zahtjeva.

Pregovori o novom dugogodišnjem proračunu EU-a

Ressler je rekao da će iskustva Hrvatske iz provedbe NPOO-a biti vrlo relevantna i korisna i u kontekstu pregovora o novom dugogodišnjem proračunu EU-a, koji bi trebao dodatno unaprijediti model vezivanja investicija uz reforme i pojednostavljenja za krajnje korisnike.

Naime, u novom dugoročnom proračunu EU-a Komisija predlaže uspostavu tzv. megafonda koji bi se provodio putem nacionalnih i regionalnih partnerskih planova (NRPP), a po uzoru na Mehanizam za oporavak i otpornost. Isplate bi se na taj način vezale uz ispunjenje ciljeva i pokazatelja, a ne tradicionalno nadoknađivanje stvarnih troškova.

Pritom će Ressler u ime Europskog parlamenta i Odbora za proračune voditi pregovore o tom novom megafondu, koji objedinjuje ulaganja u gospodarsku i socijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ribarstvo, prosperitet i sigurnost.