17:52 / 13.12.2020.

Autor: Anamarija Škorić/T.V./Dnevnik/HRT

Ribari podupiru gospodarski pojas

-

-

Foto: - / -

Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskome moru gotovo dva desetljeća traže hrvatski ribari. U priči Anamarija Škorić u Dnevniku HTV-a pogledajte što o tome kažu oni koji od mora žive.
Slovenski premijer Janez Janša objavio je da je o namjeri Hrvatske i Italije da proglase svoje gospodarske pojase u Jadranskome moru razgovarao s predsjednicima hrvatske i talijanske vlade. Na Twitteru je naveo da je s Plenkovićem i Conteom razgovarao u svjetlu dobrosusjedskih odnosa.

➡️ Janša potvrdio konzultacije o zaštiti Jadrana s Hrvatskom i Italijom

A proglašenje isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskome moru gotovo dva desetljeća traže hrvatski ribari. U priči Dnevnika HTV-a pogledajte što o tome kažu oni koji od mora žive.

Zbog juga ili lovostaja - ribarski su brodovi vezani uz kraj. U lukama čekaju ljepša vremena.

- Grubo je vrime, ne radi se!, kaže Goran Jabuka, ribar iz Tribunja.

Ali more je i dalje tema svih ribarskih razgovora. No o gospodarskom pojasu, poučeni iskustvom, govore s dozom opreza.

- Svih ovih 20 godina obećanje svake 4 godine, pojas, pojas, pojas - a pojasa nigdi!, kaže Goran Jabuka.

- Gospodarski pojas je dobrodošao jučer, danas, sutra prekosutra - bilo kad! I koliko je meni poznato, velika većina ribara, da ne kažem svi ribari, su za to, dodaje Nino Mrvica iz Ceha za ribarstvo i akvakulturu, UO Šibenik.

No što im to donosi, velika većina - ne zna. Upućeni će pak reći, proglašenje stiže dva desetljeća prekasno.

-  Tada je to moglo imati značajne efekte na poziciju hrvatskih ribara, a danas je s aspekta ribarstva to hrvatskim ribarima savršeno svejedno. Korist je utoliko što su u tom dijelu međunarodnih voda Jadrana, koji su dosad bili van jurisdikcije Europske komisije, defakto mogli ribariti i ribari trećih zemalja, kaže Petar Baranović, predsjednik Odbora za ribarstvo HPK.

Primjerice iz Albanije, čija je flota ribarskih brodova duljih od 18 metara, čak dva i pol puta veća od hrvatske. A i bez njih je riblji fond u Jadranu ugrožen.

- Riba je došla na vrhunac izlova nekontrolirano jer se ne vodi računa, naročito o plemenitoj ribi, puno je "sportaša", puno je sudionika u moru, govori Goran Jabuka, profesionalni ribar iz Tribunja.

- Znamo kakve su bile srdele unazad 20-30 godina, 25 komada u kilo, a sad ih imate priko 60 i kažu: dobra je srdela - NIJE dobra!, dodaje Mladen Klarin,  profesionalni ribar iz Jezera.

Stoga se ribari više od svega nadaju da će proglašenje isključivog gospodarskog pojasa donijeti veću zaštitu bogatstva jadranskog podmorja.

- Većine ribara je stava da mi to proglasimo i da budemo gazde u svom dvorištu. Bilo kakav lovostaj, bilo što da to ne moramo usuglašavati ni s Italijom ni s bilo kojom drugom članicom EU, da to bude čisto naša odluka - dodaje Nino Mrvica.

- Mi ovo more nismo naslijedili od starijih nego smo posudili od mlađih naših - što dolaze iza nas, znači kako je nas dočekalo nešto, tako treba i njih dočekati iza nas, poručuje Mladen Klarin.

A nas je dočekalo more čisto i puno ribe - neprocjenjiv prirodni resurs. Na nama je da ga očuvamo za nove naraštaje.      

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!