Rijeka će pobijediti Koper i Trst u prekrcaju tereta?

Riječka luka na dobrom je putu da preuzme vodeću ulogu u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu. Potpisani su ugovori na koje su Riječani čekali godinama. Idućih pola stoljeća kontejnerskim terminalom Zagreb Deep Sea upravljat će nizozemsko-hrvatski konzorcij. Obvezao se na izgradnju potrebne infrastrukture i njegovo potpuno opremanje.

"Zagreb deep sea", strateški projekt Vlade i najveći kapitalni projekt Lučke Uprave Rijeka, ušao je u drugu, završnu fazu.

- Formalno-pravno potpisom današnjeg Ugovora završava projekt Svjetske banke Rijeka Gateway , ali pošto novi koncesionar na zagrebačkoj obali nosi ime Rijeka Gateway taj će projekt s nama živjeti još najmanje 50 godina, kaže ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.

U svibnju 2019. završena je prva faza gradnje terminala. Sada je pred nizozemsko-hrvatskim konzorcijem izgradnja 280 metara nove obale sa zaobaljem te njezino opremanje.

Nakon završetka postupka odabira koncesionara u lipnju, posao je povjeren jednome od najvećih svjetskih lučkih operatora.

- Ovim terminalom osigurat ćemo Rijeci stabilno mjesto na logističkoj mapi u Jadranu, otvarajući pravi izlaz ne samo za Hrvatsku nego i za zemlje u okruženju, izvršni direktor APM Terminalsa Morten Engelsoft.

S koncesijom vrijednom 20 i pol milijardi kuna i fiksnom naknadom od dva milijuna eura na godinu, Rijeka bi trebala postati glavna luka sjevernoga Jadrana.

- Dobri projekti, naime, ne trebaju imati politički predznak, nego ih svi zajedno trebamo podržavati.

Terminal će početi s radom 2024., a Hrvatska postati konkuretna sjevernim susjedima.

- Očekujemo da će već 2025. kontejnerski promet dosegnuti 1 milijun TEU jedinica, a do 2028. jedan i pol milijun. To znači da će luka Rijeka kroz nekoliko godina imati veći kontejnerski promet nego slovenska luka Kopar, ističe ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Kontejnerski terminal bit će prometno povezan s novom državnom cestom 403 koja se gradi i spojit će riječku luku s mrežom hrvatskih autocesta.

Najveći izazov je izgradnja nizinske pruge, prema planu u sljedećih deset godina.

Za Hrvatsku to je šansa za gospodarski razvoj i neovisnost u uvjetima globalnih poremećaja izazvanih pandemijom.

- I u nekim trenucima do sporosti ili manjka opskrbe pojedinim sirovinama i pojedinim različitim robama. Sve to govori koliko je važno za našu startešku autonomiju imati ovakav terminal, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Najveće intermodalno središte u ovom dijelu Europe aktivirat će i građevinski sektor te utjecati na rast hrvatskog BDP-a.