Rusija obustavlja sudjelovanje u sporazumu o izvozu žitarica preko crnomorskih luka

Rusija je obustavila svoje sudjelovanje u sporazumu o izvozu žitarica preko crnomorskih luka, priopćio je Kremlj. 

Dogovorom, uz posredništvo Ujedinjenih naroda i Turske u srpnju prošle godine, nastojala se ublažiti globalna prehrambena kriza omogućavanjem sigurnog izvoza ukrajinskog žita koje je blokirano rusko-ukrajinskim sukobom.

Sporazum je produljen nekoliko puta, a u ponedjeljak mu je istjecao rok. Rusija je mjesecima govorila da nisu ispunjeni uvjeti za novo produljenje.

- Zapravo su crnomorski sporazumi danas prestali vrijediti, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

- Nažalost, dio ovih crnomorskih sporazuma koji se odnosi na Rusiju do sada nije proveden pa je njegovo djelovanje prekinuto, dodao je.

Prepreke za izvoz 

Moskva se dugo žalila da postoje prepreke za njezin izvoz žitarica i gnojiva, iako to zapad nije izravno sankcionirao. 

- Čim ruski dio sporazuma bude ispunjen, ruska strana odmah će se vratiti provedbi, rekao je Peskov.

Rekao je da odluka nije povezana s napadom na most između Rusije i Krima koji je nazvao terorističkim činom i okrivio za to Ukrajinu.

Ukrajinska vojska sugerirala je da bi napad mogao biti neka vrsta ruske provokacije, ali ukrajinski mediji citirali su neimenovane izvore koji su rekli da iza incidenta stoji ukrajinska sigurnosna služba.

- To su potpuno nepovezani događaji. Već prije terorističkog napada predsjednik Vladimir Putin iznio je svoje stajalište, rekao je Peskov.

Ruska odluka potaknula skok cijena pšenice u SAD-u

Na čikaškoj burzi cijene pšenice porasle su u terminskim ugovorima za 3,4 posto, na 6,84 dolara po bušelu.

Porasle su i cijene kukuruza, za dva posto, na 5,16 dolara po bušelu.

Sporazum je sklopljen na 120 dana i produljen za još 120 dana u studenome prošle godine te za još 60 dana u ožujku. Istekao je danas, uz objavu Rusije da odredbe koje su se ticale njezina izvoza nisu poštovane.

Od početka kolovoza prošle do 10. srpnja ove godine iz tri ukrajinske luke na Crnom moru izvezena su 32 milijuna tona žitarica u 45 zemalja na tri kontinenta, izvijestio je UN prošli tjedan.

Najviše izvezeno u Kinu 

Najviše je žitarica izvezeno u Kinu, gotovo osam milijuna tona. Slijede Španjolska i Turska sa šest odnosno 3,2 milijuna tona. Među pet glavnih uvoznika svrstale su se još Italija i Nizozemska, s 2,1 odnosno dva milijuna tona žitarica.

Egipat, nekada glavni uvoznik, svrstao se na šesto mjesto s uvezenih 1,6 milijuna tona žitarica.

Pšenica je činila oko četvrtine izvoza, a kukuruz polovinu. Parcijalni nastavak ukrajinskog izvoza zakočio je rast globalnih cijena hrane, koje su u lipnju, prema indeksu UN-ove agenije za hranu i poljoprivredu, bile niže za 11,6 posto nego u srpnju prošle godine.

Sporazum je jamčio i izvoz umjetnih gnojiva, uključujući amonijak, kako bi se poduprla sigurna opskrba hranom diljem svijeta.

- No gnojiva i amonijak nisu do danas izvezeni u sklopu inicijative, stoji u priopćenju UN-a od 10. srpnja.

Rusija je, prema podacima Svjetske banke, najveći svjetski izvoznik gnojiva i važan izvoznik žitarica, ali njezin izvoz omele su, prema tvrdnjama Moskve, zapadne sankcije.

Ruski proizvođač potaše i amonijeva nitrata Uralchem naveo je krajem svibnja da ga je zapljena gnojiva na zapadu stajala više od 200 milijuna dolara, izdvojivši brod "Asian Majesty" sa 60 tisuća tona potaše, blokiran na otvorenom moru kod Rige od ožujka 2022.