Usvojen zakon o metanu: Stroži nadzor emisija metana u energetskom sektoru

Hrvatski sabor donio je u petak Zakon o provedbi Uredbe o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, čime se nacionalni zakonodavni okvir usklađuje s novim europskim pravilima usmjerenima na jedan od najbrže rastućih izvora klimatskih promjena.

Iako se sama Uredba (EU) 2024/1787 već izravno primjenjuje u svim državama članicama, novim zakonom Hrvatska prvi put jasno definira nadležno tijelo, sustav nadzora i sankcije za kršenje obveza.

Predstavljajući zakon u Saboru, iz Vlade su naglasili kako je riječ o ključnom koraku u provedbi klimatskih politika.

- Nakon ugljičnog dioksida metan je najvažniji staklenički plin koji doprinosi klimatskim promjenama, a njegova sposobnost zadržavanja topline višestruko je jača, istaknuo je državni je tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar.

Zbog toga smanjenje emisija metana smatra se jednim od najbržih i najučinkovitijih načina usporavanja globalnog zagrijavanja, posebno u sektorima poput energetike i poljoprivrede koji su među najvećim izvorima emisija.

Zakon pooštrava kontrolu emisija metana

U tom kontekstu zakon se fokusira na energetski sektor, naročito na emisije od istraživanja i eksploatacije nafte i plina, transporta i skladištenja, te zatvorenih i napuštenih bušotina i ugljenokopa. Ovdje su emisije metana najčešće posljedica istjecanja, odzračivanja ili spaljivanja plina.

Kako se navodi u obrazloženju zakona, operatori, dakle odgovorne tvrtke, morat će sustavno mjeriti i pratiti emisije, provoditi otkrivanje i sanaciju curenja te redovito izvještavati, uz obveznu neovisnu verifikaciju podataka.

Ključna novina odnosi se na uspostavu jasnog sustava odgovornosti. Ministarstvo gospodarstva određeno je kao nadležno tijelo za provedbu i prikupljanje podataka, dok će inspekcijski nadzor provoditi Državni inspektorat i Ministarstvo unutarnjih poslova, ovisno o segmentu energetskog sustava.

Teret mjerenja, praćenja i izvještavanja pritom primarno snose operatori u energetskom sektoru, uključujući i uvoznike fosilnih goriva, koji su dužni osigurati točnost podataka putem akreditiranih verifikatora.

Zakon uvodi i detaljan sustav kazni, koji bi trebao osigurati provedbu pravila. Za lakše prekršaje predviđene su novčane kazne od 5.000 do 50.000 eura za pravne osobe, dok za teže povrede, poput neprovođenja mjera ili nezakonitog ispuštanja metana, kazne dosežu do 250.000 eura.

Uz to, predviđeni su i dnevni penali od 500 eura do otklanjanja nepravilnosti.

Hrvatska jača energetsku tranziciju kroz zakon o metanu

- Emisije se ne mogu izbjeći u svim industrijama, priznao je državni tajnik Špehar u saborskoj raspravi, dodajući da će ostati dopuštene u određenim granicama, ali uz obvezu smanjenja.

Rasprava se dotaknula i šire energetske tranzicije, uključujući potencijal geotermalnih izvora, pri čemu je istaknuto da zakon potiče prelazak na čišće izvore energije.

Cilj je uspostaviti sustav i odrediti granice,, poručio je državni tajnik, dok su penali sekundarni. Istodobno, naglašeno je da će rezultati provedbe biti vidljivi kroz javno dostupna izvješća ministarstva, ali i kroz poboljšanje okoliša na lokalnoj razini.

Usvajanje zakona u Hrvatskoj dio je šire europske strategije u okviru Zelenog plana i zakonodavnog paketa 'Spremni za 55 %', no dolazi u trenutku kada se na razini EU paralelno vode rasprave o energetskoj sigurnosti, pojednostavljenju regulatornog okvira i smanjenju administrativnog opterećenja za gospodarstvo.

EU uvodi strože mjere protiv emisija metana

U Europskom parlamentu pritom se naglašava da je riječ o sektorskom pristupu provedbi klimatskih ciljeva. Sada postoje tri ključna sektora za emisije metana: energetika, industrija i poljoprivreda. Dakle, s ovom Uredbom počinjemo s energetskim sektorom i stvari shvaćamo vrlo ozbiljno., poručio je izvjestitelj Pascal Canfin, francuski član liberalnog kluba zastupnika Renew Europe.

S druge strane, njemačka eurozastupnica i izvjestiteljica iz redova zelenih Jutta Paulus odbacila je argument da bi smanjenje emisija nužno povećalo troškove.

- Međunarodna agencija za energiju vrlo jasno kaže da nema opravdanja za nečinjenje. Tri posto prošlogodišnje dobiti tvrtki za fosilna goriva bilo bi dovoljno za uklanjanje 80 posto emisija, istaknula je, naglašavajući potrebu za jednakim pravilima za sve.

Ipak, pitanje jednakih pravila ostaje otvoreno, s obzirom na to da globalni napori nisu ujednačeni, a neki od najvećih emitera metana nisu dio međunarodnih inicijativa poput Global Methane Pledge, pokrenuta 2021. godine na 26. konferenciji Ujedinjenih Naroda o klimatskim promjenama (COP26). Cilj je deklaracije, čije su potpisnice Hrvatska i EU, smanjiti globalne emisije metana za najmanje 30 posto do 2030. godine.

Unatoč tim ograničenjima, Europska unija nastavlja graditi regulatorni okvir koji nastoji istodobno smanjiti emisije, ojačati energetsku sigurnost i povećati transparentnost tržišta.

Kako ističe slovački liberalni eurozastupnik Martin Hojsík, na COP26 u Glasgowu obećali smo da ćemo značajno smanjiti emisije metana.

- Ambicioznom Uredbom o metanu možemo pokazati našim partnerima da ne samo razgovaramo, već i da svoje riječi pretvaramo u djela, kazao je.

U skladu s europskim i globalnim klimatskim obvezama, Hrvatska cilja smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine u odnosu na 1990.

Smanjenje emisija metana je potreba za prihvatljivim zdravim okruženjem te nam je naš revidirani Nacionalni energetski klimatski plan putokaz. Ovaj nam je zakon alat koji ga pretvara u operativnu stvarnost s rokovima, odgovornostima i mjerljivim rezultatima, poručeno je iz Vlade.