Trgovinski rat se zahuktava, Kina poručuje: Ne bojimo se

Bijela kuća objavila je dokument prema kojem, među ostalim, Kina može biti pogođena carinom od čak 245 posto na izvoz u SAD, kao rezultat njezinih mjera odmazde. Najviša je to dosad spomenuta carinska stopa nakon što je SAD Kini uveo carine od 145 posto na koje je Kina uzvratila sa 125 posto. Iz Kine stiže odgovor da trgovinski rat ne žele, ali da se neće povući. Istodobno, kinesko je gospodarstvo snažno poraslo u prvom kvartalu - i to za gotovo 5,5% u odnosu na lani.

Mjera je dio izvršne uredbe koju je potpisao američki predsjednik Donald Trump. Uredbom se pokreće istraga o rizicima za nacionalnu sigurnost SAD-a zbog ovisnosti o uvozu prerađenih kritičnih minerala i srodnih proizvoda iz Kine.

Najviša je to dosad spomenuta carinska stopa nakon što je SAD Kini uveo carine od 145 posto na koje je Kina uzvratila sa 125 posto.

Kina je, iza Meksika i Kanade, treći izvoznik u SAD. Najviše izvozi telefone, računala, igračke, odjeću. Upravitelji ove tvornice obuće strahuju od najgoreg.

Analitičari procjenjuju da će carine do kraja godine znatno usporiti kinesko gospodarstvo. No u ovom trenutku, rast BDP-a znatno je viši od predviđenih 5,1%. Uglavnom zahvaljujući rastu izvoza koji je uzeo maha već potkraj prošle godine, kada su inozemne tvrtke povećale narudžbe u iščekivanju Trumpovih carina. 

Istodobno, Amerikanci kupuju zalihe odjeće, obuće i automobila prije nego što cijene odu u nebo. U najvećoj američkoj kontejnerskoj luci, očekuju 20% manje prometa do kraja godine.

Iz Bijele kuće poručuju da je sada na potezu Kina.

Kina od prvog Trumpova mandata radi na diversifikaciji svojih trgovinskih veza. Udio kineskog izvoza u SAD pao je s 19% 2018. godine na 14,7% 2024. Deset zemalja jugoistočne Azije postalo je najveće kinesko izvozno tržište. Predsjednik Xi Jinping sada provodi globalnu diplomatsku ofenzivu želeći predstaviti Kinu kao politički i gospodarski stabilnijeg partnera od SAD-a.

Kineski odgovor: Ne bojimo se, ali ne želimo rat

Na novinarski upit o navodima Bijele kuće, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian kazao je da se za “konkretne brojke o carinskoj stopi treba obratiti američkoj strani”.

– Carinski rat pokrenuo je SAD. Kina je poduzela potrebne protumjere kako bi zaštitila svoja legitimna prava i međunarodno poštenje i pravdu. To je potpuno razumno i zakonito, izjavio je Lin, prenosi Global Times.

Dodao je da u takvim sukobima nema pobjednika te da Kina ne želi trgovinske ratove, ali ih se također ne boji.

Kineski BDP snažno porastao i u prvom tromjesečju

Kinesko gospodarstvo snažno je poraslo i u prvom tromjesečju, poduprto osobnom potrošnjom i industrijskom proizvodnjom, pokazuju podaci objavljeni u srijedu.

U razdoblju od siječnja do ožujka kineski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 5,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, izvijestio je statistički ured.

Točno toliko bio je uvećan na godišnjoj razini i u prethodna tri mjeseca.

Na kvartalnoj razini rast je u razdoblju od siječnja do ožujka usporio na 1,2 posto, s 1,6 posto u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca.

Ulaganja kompanija uvećana su za 4,2 posto u odnosu na početak prošle godine, otprilike kao i na kraju 2024.

Ulaganja u nekretnine potonula su pak za gotovo 10 posto, kao i u razdoblju od listopada do prosinca.

Kina već nekoliko godina pokušava brojnim monetarnim i fiskalnim poticajima prebaciti težište s proizvodnje i izvoza na domaću potrošnju.

U takvim je uvjetima promet u maloprodaji u ožujku poskočio za 5,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 4-postotnog rasta u razdoblju od siječnja do veljače.

Zbog novogodišnjih praznika statističari objedinjuju podatke za prva dva mjeseca u godini.

Podršku maloprodaji pružio je dvoznamenkasti skok prodaje potrošačke elektronike i namještaja, uz podršku vladinog programa koji bi građane trebao ohrabriti na kupnju robe za široku potrošnju.

Snažno je u ožujku porasla i aktivnost u industriji, za čak 7,7 posto, nakon što je u prva dva mjeseca uvećana za 5,9 posto.

Izvoz robe uvećan je u razdoblju od siječnja do ožujka za 6,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 6,1 bilijuna juana. Uvoz se pak smanjio za šest posto, na 4,2 bilijuna juana.

Ukupna vrijednost robne razmjene s inozemstvom uvećana je za 1,3 posto, na 10,3 bilijuna juana, pokazuju podaci.