11:05 / 14.05.2019.

Autor: V.K./HRT

Šajatović: Stečaj ne mora značiti kraj

-

-

Foto: - / -

Nakon mjeseci agonije otvoren je stečaj Uljanika. Ako je suditi prema prvim reakcijama politike, sindikata, uprave, puno je bilo emotivnih istupa, a malo ozbiljnih analiza.
Nakon mjeseci agonije otvoren je stečaj Uljanika. Ako je suditi prema prvim reakcijama politike, sindikata, uprave, puno je bilo emotivnih istupa, a malo ozbiljnih analiza. Je li se sa stečajnom postupkom zakasnilo?

O tome se u emisiji "Studio 4" razgovaralo s Miodragom Šajatovićem glavnim urednikom "Lidera".

- Sve ovo što smo vidjeli u Puli je folklor koji prati propadanje i stečaj firmi u Hrvatskoj, koje smo gledali zadnjih 20-ak godina. Uvijek se odluka odgađa iz političkih, socijalnih i psiholoških razloga, rekao je i dodao kako je bilo jasno da Uljanik mora završiti na ovakav način.

Šajatović govori kako Hrvatska koja je 25 godina zanemarivala industrijsku politiku više nema snage raditi složene proizvode poput broda.

- Mi smo osuđeni na nišne proizvodnje i ako se to dobro napravi, bit će super, rekao je.

- Stečaj ne mora biti kraj. Imamo tvrtke koje su se uz dobre stečajne upravitelje uspjele izvući, međutim one su morale imati proizvodnju koja je na tržištu konkurentna, naglasio je.

Uzeo je primjer TLM-a iz Šibenika koji je nekada bio veliki gubitaš s više od 3 tisuće zaposlenih kojeg je pomagala država i lokalna zajednica. TLM je danas kupljen i posluje jako dobro s izvozom većim od 90 posto, a radnici imaju izvrsne plaće.

- Nitko se nije usudio reći kako stoje stvari u Uljaniku. Još uvijek smo pod utjecajem knjiga narudžbi koje su bile pune brodova. Što vam vrijede  brodovi kada će te na njima izgubiti, pita se.

Šajatović govori kako je Uljanik godinama bio najbolji dio hrvatske brodogradnje, ali u trenutku kada ga je preuzela nova generacija menadžmenta i kada na to nisu reagirali zaposlenici i mali dioničari, dogodilo se ovo.

- Vlada je dala silan novac za Uljanik, 3,2 milijarde kuna, ali moramo reći da ta ista Vlada nije dvije godine imenovala svoje članove u nadzorni odbor Uljanika. Očito nije bilo kandidata za nadzorni odbor, zato što se znalo kakva je situacija u brodogradilištu, a članovi nadzornog odbora odgovaraju i svojom imovinom za učinjene propuste, rekao je.

Naglasio je kako Kinezi rade sistematično i kako ni jedna zemlja nije dovoljno mala da oni u njoj nemaju nekakve interese.

- Hrvatska trenutno nema strategiju razvoja pa onda ne znamo gdje Kineze želimo, a gdje ne. Njemački ministar gospodarstva je napravio program u kojemu jasno piše da će se sredstvima koja nisu tržišna boriti protiv ulaska kineskog kapitala u strateške dijelove. Aktiviran je i mehanizam u kojem kineske tvrtke ne mogu imati 51 posto vlasništva. To su nova svjetska pravila o kojima bi i mi trebali promisliti.

- Mi nemamo odgovor kako se odnositi prema kineskom kapitalu, naglasio je.

Istaknuo je kako u Hrvatskoj postoji 300-tinjak firmi koje su spremne za 4. industrijsku revoluciju, a većina naših tvrtki je u još uvijek u drugoj.

- Država bi trebala biti usmjerena i podržavati, na sve moguće načine, tvrtke koje su spremne za 4. Industrijsku revoluciju, ali ona to ne čini.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!