08:01 / 31.05.2021.

Autor: Kornat Vilović/Potrošački kod/I.H./HRT

Umjesto plastičnih, dosjetili se slamki - od trske!

Slamka od trstike

Slamka od trstike

Foto: Potrošački kod / HRT

Europski parlament od ove godine zabranjuje uporabu plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu poput pribora za jelo ili slamki za piće. Cilj je oceane i mora očuvati od onečišćenja plastikom. Novo zakonodavstvo ne odnosi se na sve vrste plastičnih proizvoda, a upravo bi tvrtke trebale prve potaknuti promjene.

Potražnja za ekološki prihvatljivim proizvodima raste iz dana u dan. Estonska tvrtka prepoznala je priliku u proizvodnji slamki od obične trske. 


- Ovdje imamo velike količine trstike koja je obnovljivi proizvod, što znači da bez obzira na to koliko je posiječemo, dogodine će opet izrasti. Trstika je izdržljiva i može se upotrebljavati kao slamka do čak 40 puta. Uz to što lijepo izgleda, svaka je slamka jedinstvena, rekla je Kersti Partelpoja, direktorica marketinga Reed Straw Producer SUTU. 


Potražnja za ekološkim slamkama stalno raste. 


- Ovo je naša prilika. Tako da ćemo povećati proizvodnju slamki putem automatizirane linije koja nam omogućava proizvodnju tri milijuna slamki u samo jednoj smjeni, dodala je Partelpoja. 


Namjeravaju i proširiti pogone kako bi mogli proizvoditi deset puta veću količinu. 


- Namjeravamo povećati proizvodnju za 10 puta do rujna, što znači da ćemo upotrebljavati 10 puta više materijala, rekao je Grete Riim, predsjednik Uprave Suckorsa. 


Trenutačno ih koči ručna proizvodnja, a ekološke slamke bit će dvostruko skuplje od onih papirnatih. 


- Proizvodonja je skupa kada ih izrađujete ručno, no nadam se kako je ovo zadnji mjesec da ih proizvodimo na taj način. Cilj je da ih prodamo dućanima za oko šest, sedam centi po komadu iako su one papirnate upola jeftinije, no i dalje smatram kako to nije preskupo, dodao je Riim. 


Ideja za proizvodnju ekoloških slamki nastala je zbog odluke Europske komisije koja od 3. srpnja zabranjuje upotrebu jednokratnih plastičnih proizvoda. 


- U Baltičkom moru smo zabilježili porast plastičnog otpada. I kada posjetimo naše otoke onda vidimo da otpad čini oko 50, 60 posto plastike, no kada dođete na plaže naših gradova onda vidite da plastika čini skoro 90 posto cjelokupnog otpada. I to pokazuje da imamo previše plastike u okolišu koja će eventualno završiti u moru, rekla je morska biologinja Tiia Moller. 


Problem plastičnog otpada koji završi u moru postaje sve veći ekološki problem, koji su prepoznale ove mlade Estonke i odlučile učiniti nešto lokalno, a opet ekološki globalno.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!