Vlada s građevinskim sektorom: Prioritet je priuštivo stanovanje

Vladin plan o priuštivom stanovanju mogao bi biti značajan korak ka reguliranju stanogradnje u državi, a cijene stanova mogle bi biti puno niže da stanove ne prodaju špekulanti, rečeno je u četvrtak tijekom sastanka premijera Andreja Plenkovića s predstavnicima graditeljskog sektora. 

Na sastanku s temom održivosti i konkurentnosti graditeljstva te priuštivog stanovanja, na kojem su bili prisutni brojni predstavnici hrvatskih građevinskih tvrtki i ostalih institucija, rečeno je i da domaćem građevinarstvu sada ide relativno dobro, ali da građevinari trebaju razmišljati i o godinama kada neće tako dobro poslovati.

Sastanak, prvi u takvom formatu, organiziran je s namjerom da se adresira pitanje rasta cijena nekretnina i da se stvore preduvjeti za priuštivo stanovanje, osobito mladih.

Stvoriti preduvjete za priuštivo stanovanje

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da građevinarstvo u BDP-u sudjeluje s oko 5,5 milijardi eura. Pritom zapošljava više od 150 tisuća radnika, a taj sektor ima i oko 22.000 poduzetnika. Kazao je i da građevinarstvu nedostaje od 8.000 do 9.000 radnika te da je samo ove godine izdano 12.000 dozvola za rad u graditeljstvu. Isto tako, 27 posto djelatnika u hrvatskom građevinarstvu čine strani radnici.

Kao izazov naveo je i rast troškova poslovanja, stagnaciju najvažnijih trgovinskih partnera te uobičajene teme održivosti i konkurentnosti. Podsjetio je da je Vlada, što se tiče sredstava koja se plasiraju u građevinski sektor, do sada uložila 3,6 milijardi eura samo u obnovu Zagreba i Banovine.

Plenković je ustvrdio da je alarmantan podatak da je u Hrvatskoj prazno čak 600 tisuća stanova. Govoreći o Nacionalnom planu stambene politike, koji je Vlada usvojila prošli tjedan, Plenković je naveo je da je cilj povećanje dostupnosti priuštivog stanovanja, unaprjeđenje održivosti stanovanja i korištenje prostora u funkciji stanovanja kroz poreznu, financijsku, zemljišnu i ekološko energetsku politiku. Spomenuo je i niz drugi mjera, poput povrata poreza za mlade, programa priuštivog najma te ubrzanu gradnju stanova APN-a u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.

- Kroz APN će se izgraditi 8.000 stambenih jedinica, a na potpomogutim područjima obnoviti 2.000 stambenih jedinica, poručio je Plenković, dodavši da će se kroz program priuštivog najma aktivirati oko 9.000 stambenih jedinica.

Cijene stanova od 2020. do 2024. skočile 48 posto

Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić naglasio je da je obujam građevinskih radova u Hrvatskoj od 2021. do 2024. godine porastao za 33 posto. Kazao je i da 68,1 posto hrvatskih poduzetnika u građevinarstvu posluje s dobitkom. Otkrio je da je rast prosječne neto plaće u tom sektoru od 2020. do 2024. godine iznosio 46,7 posto, no rasla je i cijena građevinskog materijala.

Isto tako, u odnosu na 2021. godinu prosječna cijena stana (bez POS-a) veća je za 47,9 posto u Zagrebu te 37,1 posto u ostatku države. Njegovo ministarstvo i Vlada, u budućem razdoblju planiraju povećati ponudu stanova na tržištu novom gradnjom, ali i aktivacijom praznih stanova.

Istaknuo je i kako se najveći poremećaj cijena stambenih jedinica u Hrvatskoj dogodio 2022. "jer je to povezano s ruskom agresijom na Ukrajinu pa onda posljedično inflatornim pritiscima pa onda rastom cijena energenata pa jasno onda cijenom građevinskog materijala".

Vujčić: Visoke stope vlasništva i to zaduživanjem

Guverner HNB-a Boris Vujčić naglasio je da je sve manji udio nastanjenih stambenih prostora. Visoke stope vlasništva nad nekretninom, kazao je, često se postižu zaduživanjem, ali ne i u Hrvatskoj. Ukazao je i na činjenicu da u Hrvatskoj mladi ostaju bitno duže živjeti s roditeljima u odnosu na razvijenije države EU. Isto tako, rekao je Vujčić, u zadnje se dvije godine smanjuje udio stranaca u broju kupoprodaja, no istovremeno rastru i cijene nekretnina.

Naveo je da su cijene stambenih nekretnina lani rasle po stopi od deset posto, no i da broj kupoprodaja stagnira nakon pada u godinama pandemije COVID- a. Smatra da bi pad kamatnih stopa mogao pojačati rast stambenih kredita.

Vujčić je kazao i da cijene povezane sa stanovanjem imaju mali doprinos u ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena. Vezano uz novine koje HNB uvodi od 1. srpnja ove godine, Vujčić je istaknuo da HNB ograničava kriterije kreditiranja potrošača pa će se uz ostalo 90 posto kredita moći osigurati nekretninom, a tražit će s i deset posto učešća za osiguranje nekretnina.  

- Cijene kvadrata dijelom možemo opravdati jer se digao rad, digli su se materijali posljedično zbog pravaca koji su bili ograničeni međutim dio je i malo nešto i špekulativno pa su se cijene zemljišta možda neopravdano digle pravdajući se inflacijom ali recimo to je jedan dio na koji se može utjecati, rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet.

Cijena stana može biti dosta niža

Predsjednik Uprave građevinskog poduzeća Radnik Mirko Habijanec kazao je kako je Vladin projekt priuštivog stanovanja velik korak u reguliranju stanogradnje u Hrvatskoj. Kazao je kako cijene stanova mogu biti niže, dodavši, međutim, da se danas investiranjem u stanove nerijetko ne bave građevinska poduzeća, a da dobar dio kolača uzimaju trgovci, špekulanti i svi oni koji imaju viška novca.

- Cijena stanova može biti niža, i to dosta. Ako je cijena gradnje negdje između 1.500 i 1.900 eura, ne može onda cijena biti 4.000 eura po kvadratu. Uvijek je gradnja bila oko 70 ili 80 posto ukupne cijene, rekao je Habijanec.

Berislav Borovina iz splitske građevinske tvrtke Spegra smatra da cijene nekretnina mogu padati, no i on je ukazao na problem nelojalne konkurencije. Zadovoljan je sastankom s predstavnicima Vlade i nada se da će to postati uobičajena godišnja praksa, i izrazio je nadu da će se pronaći rješenje za mlade ljude koji si žele priuštiti stan, a danas to ne mogu zbog visokih cijena kvadrata.

Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber kazala je da će, uz ostalo, i smirivanje inflatornih pritisaka te relaksiranje rasta cijena građevinskog materijala pripomoći priuštivosti stanovanja.   

Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava

Nakon sastanka, prijaviteljima projekata energetske obnove višestambenih zgrada, upraviteljima i predstavnicima suvlasnika uručeno je 25 odluka o financiranju te 67 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za ukupno 92 projekta energetske obnove.

Za te je projekte osigurano sufinanciranje bespovratnim sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 107,83 milijuna eura. Energetskom obnovom obnoviti će se čak 5.826 kućanstava.