Savić: RH u idućem proračunskom razdoblju EU-a ima 16,8 mlrd. eura

Gost Dnevnika HRT-a bio je posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomiju Zvonimir Savić, koji je komentirao trenutačno stanje ciklusa povlačenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji su projekti u fokusu Vlade te što Hrvatska ubuduće može očekivati od fondova Europske unije.

Posebni savjetnik Andreja Plenkovića za ekonomiju Zvonimir Savić istaknuo je da je ciklus povlačenja sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) pri kraju dodavši kako će do kraja ovog mjeseca poslati još jedan zahtjev za isplatu sredstava.

- Hrvatska tu jako dobro stoji. Dosad smo poslali osam zahtjeva za isplatu sredstava, svi u stopostotnom iznosu, što znači da je Hrvatskoj uplaćeno 7,3 milijarde eura i očekujemo da će do kraja ove godine praktički sva sredstva biti uplaćena, izjavio je Savić.

- Hrvatska je uistinu jedna od predvodnica, praktički jedna među nekolicine zemalja koja najbrže, najbolje i najučinkovitije provode naš Plan oporavka i otpornosti, naglasio je.

U zadnjih pet godina bilo je 27 revizija

Savić je poručio da ''za sada ne vide rizik'', što se tiče povrata sredstava EU-u s obzirom na provjere Unije oko toga gdje uloženi novac završava.

- U zadnjih pet godina imali smo 27 revizija, što nacionalnih i međunarodnih, uključujući Europski revizorski sud. Sve revizije potvrdile su da je naš sustav upravljanja učinkovit i dobro funkcionira, ustvrdio je.

Također je rekao da se Ministarstvo financija ''trudi sve ove godine, zajedno s drugim resorima'' dokazati Europskoj komisiji ''da smo ispunili naše indikatore''.

- Tako opravdavamo izvlačenje sredstava i u konačnici opskrbili Hrvatsku s 10 milijardi sredstava iz NPOO-a, kazao je.

'Privatni sektor treba biti jako zadovoljan'

Na kritike iz privatnog sektora da dovoljno sredstava izvučeno preko NPOO-a nije završilo kao investicije koje bi pomogle njima, Savić je rekao ''da bi privatni sektor trebao biti jako zadovoljan''.

- Od početka pregovora o planu oporavka, od 2021. smo s Europskom komisijom uspjeli pregovarati prilično velika sredstva koja se usmjeravaju u privatni sektor iako mehanizam oporavka i otpornosti nije namijenjen njemu, ustvrdio je.

- Od 10 milijardi eura, otprilike 30 posto sredstava ide izravno usmjereno na privatni sektor, dakle oni su korisnici, bilo bespovratnih sredstava, grantova, sufinanciranja, dodao je.

Kao primjer Savić je naveo natječaj od 300 milijuna eura za financijske instrumente za mikro i mala poduzeća te natječaj vrijedan više od 250 milijuna eura za energetsku učinkovitost i poboljšanje gospodarstva.

- Ublažili smo administrativne restrikcije, odnosno opterećenja za 6 milijuna eura godišnje, dakle cijeli niz natječaja ne samo iz NPOO-a nego i iz klasičnih fondova kojima je uz NPOO također na raspolaganju otprilike 1,5 milijarde eura sredstava, objasnio je.

'Bilo je projekata koji nisu prolazili'

Poseban savjetnik predsjednika Vlade za ekonomiju na pitanje što je s projektima poput robotaksija Mate Rimca i INA-ine biorafinerije od koje se odustalo, a koji su iskoristili takva sredstva, odgovorio je kako ''u globalu možemo biti zadovoljni'' dodavši da se ''u provedbi europskih sredstava i natječaja događaju situacije koje su neželjene''.

- Bilo je projekata koji nisu prolazili, međutim, u globalu naš privatni sektor dobro konzumira ta sredstva, bilo izravno kao bespovratna sredstava, kao financijski instrument ili kao izvođače radove i nabavke opreme, rekao je.

- Biorafinerija - iako je bila planirana u NPOO-u - zbog energetske krize, rasta cijena i skupe tehnologije u jednom se trenutku odustalo od tog projekta. Međutim, sredstva nisu izgubljena nego su usmjerena u druge projekte koje provodimo putem NPOO-a, dodao je.

Savić je također poručio kako budućnost europske novčane pomoći nije siva s obzirom na to da je u sljedećem proračunskom razdoblju Unije od 2028. do 2034. za Hrvatsku zasada predviđeno 16,8 milijardi eura.

- Mi se već sada spremamo za to razdoblje. Pripremamo se, planiramo što ćemo financirati i uz tih 16,8 milijardi postoji fond Konkurentnosti gdje se naš privatni sektor također može javiti, tako da će Hrvatska i dalje koristiti europska sredstva koja doprinose gospodarskom rastu i razvoju države, zaključio je.