Počinje prodaja prvih paketa hrvatskih eurokovanica

30.11.2022.

Zadnja izmjena 21:58

Autor: HRT/Hina/J.L.

Kovanica od 2 eura

Kovanica od 2 eura

Foto: - / SHUTTERSTOCK

Za mjesec dana Hrvatska uvodi euro. Posljednje pripreme ubrzano se provode, a od sutra počinje prodaja prvih paketa hrvatskih eurokovanica. Ionako iznimno složen proces uvođenja nove valute pada u vrijeme neizvjesnosti zbog rekordne inflacije te geopolitičke nestabilnosti koja uzrokuje velike promjene u odnosima najvažnijih svjetskih valuta.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić istaknuo je da spremnost hrvatskog društva i gospodarstva za ulazak u eurozonu nikad nije bila veća, dok je profesor Ljubo Jurčić ocijenio da gospodarstvo neće od tog ulaska imati neke pozitivne efekte, dok će za građane sve ostati isto.

Poručili su to na panelu "Kuna odlazi, euro dolazi", koja je dio serijala Hrvatskog radija "Eurotribina - perspektive i izazovi" i koja se, uz potporu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, emitira iz Kuće Europe u Zagrebu.

Savić je ocijenio da će tranzicija s domaće valute na euro u Hrvatskoj ići puno ugodnije no što je to bio slučaj u drugim zemljama, s obzirom da je Hrvatska već itekako eurizirana, što se između ostalog ogleda i u štednji te zaduživanju kod banaka.

- Tu je i podatak da je oko dvije trećine turista koji dođu u Hrvatsku iz zemalja eurozone, a i robna razmjena dominantno se odvija sa članicama eurozone. To su sve okolnosti koje nas kao društvo i državu stavljaju u situaciju lakše transformacije prema euru, ustvrdio je Savić, koji je podsjetio i da je Hrvatska ispunila sve potrebne reforme i mastriške kriterije kako bi postala nova članica europodručja.

Razdoblje provedeno u Europskom tečajnom mehanizmu II, svojevrsnoj čekaonici za euro, u kojoj se Hrvatska nalazi od srpnja 2020., vremenski je kraće od drugih država, a po Saviću i to govori da su društvo i institucije spremni za eurozonu.

- Tako, unatoč inflaciji i neizvjesnosti oko iduće godine, Hrvatska u eurozonu po njegovoj ocjeni ulazi kao najspremnija do sada. Spremnost hrvatskog društva i gospodarstva nikad nije bila veća, ustvrdio je, navevši pritom povijesno visoke razine udjela izvoza roba i usluga u BDP-u, zatim BDP-a po stanovniku, a podsjetio je i da Hrvatska po sve tri kreditne rejting agencije ima najviši rejting u povijesti.

Jurčić: Samo ćemo formalno-tehnički "prebojati" kunu s eurom

Savić se time dijelom referirao i na izjavu predsjednika Hrvatskog društva ekonomista Ljube Jurčića, koji je rekao da je Hrvatska zadovoljila nominalne kriterije konvergencije, koji se između ostalog odnose na razine deficita i javnog duga, no da ne zadovoljava realne kriterije, koji su važni da bi imala koristi od zajedničke valute.

- Ti realni kriteriji se tako odnose na dohodak po stanovniku, koji je u Hrvatskoj otprilike dvostruko manji od prosjeka Unije, zatim na udio izvoza u BDP-u, koji je nizak u odnosu na razvijene europske zemlje, a tu su i stope razvoja, gdje Hrvatska u zadnjih 15 godina također zaostaje za članicama EU-a, kao i za nekim susjednim zemljama, naveo je Jurčić.

- Tko zna upravljati vlastitom valutom, može utjecati i na te stope gospodarskog rasta, rekao je, no i ocijenio da je Hrvatska pokazala da to ne zna.

Što se tiče hrvatskog gospodarstva, Jurčić ne vidi neke pozitivne efekte ulaska u eurozonu. A što se tiče građana, ustvrdio je da će njima biti potpuno isto, s obzirom da Hrvatska još od kraja 1993. svoju valutu veže za strane valute, prvo njemačku marku pa euro.

- Tako da smo mi de facto'ušli u euro početkom 1994. godine. Što se tiče građana, samo ćemo formalno-tehnički "prebojati"' kunu s eurom. Tu se ništa posebno neće promijeniti, izjavio je. Ocjenjuje da je efekt takvog vezivanja valute bio negativan.

Ustvrdio je da uvođenje eura neće značajnije dodatno "udariti na džepove građana", s obzirom da će kod preračunavanja cijena biti riječ tek o "finom podešavanju", odnosno zaokruživanju na slijedeću višu decimalu.

Pojasnio je da su uzroci trenutne inflacije vezani za rat u Ukrajini, koji je utjecao na rast cijena energenata, što se kasnije prenijelo na rast troškova prijevoza, materijala i hrane.

Švaljek: Zbog ograničenog proračuna ne mogu svi dobiti konvertore

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević smatra da bi moglo biti problema prva dva tjedna nakon uvođenja eura, kada će na snazi biti dvojni optjecaj, kada će trgovci ostatak novca biti dužni vraćati u euru.

- Bojazan je da neki to neće osigurati na vrijeme, pogotovo manje trgovine u manjim mjestima, pa da će dobar dio građana dobivati natrag kune, koje će onda sami morati konvertirati, rekla je.

Početni paket eurokovanica

Od sutra će građani moći za 100 kuna kupiti početni paket eurokovanica. Početni paketi prodavat će se u plastičnim vrećicama, i sadržavat će više komada svih 8 apoena hrvatskih eurokovanica.

- Radi se o protuvrijednosti 100 kuna, dakle to je nešto više od 13 eura, 13,28. Trideset tri kovanice različitih apoena će naši građani moći kupiti u svim poslovnicama Fine, Hrvatske pošte i svim bankama, u jednoj transkaciji po dva paketića, rekla je Švaljek.

Kovanicama iz početnih paketića zakonski je zabranjeno koristiti se prije 1. siječnja. 

- Sugeriramo svima da kupe to, da se pripreme jer doista dolazi 1. siječnja, dakle moći će se još ona dva tjedna plaćati kunama i eurima, ali da ne bi bili iznenađeni, rekla je Knežević.

Knežević smatra da informacije o tome nisu bile dovoljno prisutne u javnosti. Upozorila je i na najranjivije skupine građana, primjerice nepokretne, kojima po njenoj tvrdnji, banke nisu ništa ponudile kako bi položili gotov novac na račune.

Tu je i oko 1,2 milijuna umirovljenika, od kojih je dobar dio njih "informatički nepismen", pa ne mogu između ostalog pratiti kampanje putem interneta. Pritom, Knežević je napomenula da je Slovenija umirovljenicima podijelila kalkulatore za preračunavanje cijena.


Na to se nadovezala zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek, rekavši da će se sutra održati sastanak upravo na temu konvertora, koji su stigli, izrazivši nadu da će s Knežević surađivati u njihovoj podjeli.

Na primjedbu Knežević da ima informaciju da je tih konvertora premalo, Švaljek je istaknula da je proračun za informativnu kampanju ograničen na četiri milijuna eura, pa je i to razlog ako konvertore ne dobiju svi.

- S četiri milijuna eura se može puno, međutim ne može se doći svakom u kuću s konvertorom ili nekim drugim alatom za lakši prelazak na euro, izjavila je Švaljek, pozvavši sve građane koji će to još biti u prilici da posjete edukativnu izložbu "Euro na kotačima".

Izvijestila je da je dosadašnja kampanja izvrsno posjećena, da kod građana nema straha, već postavljaju praktična pitanja na koja dobivaju i odgovore.

Više pogledajte u prilogu Dijane Kovaček:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!