Vještine i cjeloživotno obrazovanje ključni za tržište rada

Građani se moraju se cjeloživotno obrazovati, usavršavati se, prekvalificirati i usvajati nove vještine jer brojnih poslova koji danas postoje za deset godina vjerojatno više neće biti, upozorio je u petak na konferenciji ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

To ministarstvo je u okviru Europske godine vještina koja je počela u svibnju i traje do svibnja 2024. organiziralo konferenciju ESF+ za vještine budućnosti.

- Veliki broj današnjih mladih generacija se obrazuje za zanimanja koja u ne tako dalekoj budućnosti više neće postojati. Određene analize pokazale su da će do 2030. 140.000 radnika u Hrvatskoj promijeniti zanimanje ili radno mjesto, rekao je ministar Piletić, dodajući da to nije samo specifična hrvatska situacija već ona postoji i u Europi i u svijetu i zajednički je izazov.

Istaknuo je da si je Hrvatska zadala "cilj i zadaću da do 2030. preko 55 posto sugrađana uključi u proces cjeloživotnog obrazovanja". Europski je cilj da se 60 posto građana uključi svake godine.

Uz vještine, u uvodu konferencije koja će se baviti i povezivanjem obrazovanja i tržišta rada i mogućnostima transnacionalne suradnje u području vještina, istaknuti su i problemi demografije, nedostatka radnika i potreba pristojnih plaća.

Uz to, europski povjerenik za poslove i socijalna pitanja Nicolas Schmit naglasio je jedan paradoks: dok još uvijek imamo nezaposlenost u brojnim europskim zemljama, pogotovo među mladima, one se istovremeno suočavaju s manjkom radnika.

- Zato moramo vratiti mlade na tržište rada nudeći im cjeloživotno učenje, nove vještine, prekvalifikacije i usavršavanje, rekao je Schmit. 

Dodao je da vještine postaju sve važnija tema i da "smo u razdoblju velikih promjena, tranzicija i transformacija. Ulaganja u vještine i ljudski kapital je ključ. Nećemo moći imati koristi iz promjena ako ne ulažemo u ljude".

Istaknuo je da Europska unija ulaže velika sredstva u ljudski kapital, odnosno u obrazovanje i obučavanje.

Schmit je pohvalio regionalnu dimenziju koju je Hrvatska dala ovoj konferenciji kao zemlja koja trenutno predsjeda Jadransko-jonskom inicijativom, što je istaknuo i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

- Naše predsjedanje obilježeno je važnim temama: osnaživanjem položaja žena, očuvanjem okoliša, energetikom, mladima i njihovom budućnošću", pojasnio je.

- Današnja tema - ljudski kapital i vještine - prožima sve njih", dodao je.

Ministar Piletić je također dodijelio novih 30 ugovora u okviru programa Zaželi prevencija institucionalizacije u vrijednosti više od 28 milijuna eura koji su sufinancirani iz Europskog socijalnog fonda+.

Radi se o financiranju pružanja usluga potpore i podrške u svakodnevnom životu osobama starijim od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom. No tim se programom osnažuje i povratak dugotrajno nezaposlenih žena na tržište rada.

- Europski ciljevi sprečavanja institucionalizacije socijalnih usluga doveli su do toga da je Hrvatska razvila poseban model prevencije institucionalizacije kroz program 'Zaželi'. Dva su njegova cilja: omogućiti zapošljavanje dugotrajno nezaposlenim ženama - iako se u novom pozivu nismo ograničili samo za žene - a s druge strane omogućiti pomoć u kući za starije s obzirom na nedostatak mjesta u ustanovama, pojasnio je.