SDP o nesigurnim oblicima rada: To nije samo socijalni problem, nego i ekonomski

Prekarni rad nije samo socijalni problem, već i ekonomski, jer usporava strukturne promjene potrebne za razvoj hrvatskog gospodarstva, rečeno je na panel raspravi SDP-a "Posao bez straha", održanoj u Zagrebu.

Saborski zastupnik SDP-a Mišel Jakšić rekao je da SDP-ova politika s porukom "Posao bez straha" ima jasan cilj - osigurati da svaki rad nosi sa sobom puno dostojanstvo i zaštitu.

- Siguran posao temelj je za planiranje obitelji, za zdravlje i za ostanak mladih u ovoj zemlji, rekao je te naglasio da SDP ima Programsku deklaraciju, u sklopu koje je i posebno poglavlje vezano uz prekarni rad.

- Iako Vlada često ističe pozitivne statistike zaposlenosti, stvarnost prekarnih radnika, koji su stalno u nesigurnom statusu, ostaje prešućena, naveo je.

Naglasio je da radnici na ugovorima na određeno, sezonski radnici i dostavljači često nemaju nikakvu zaštitu i ne mogu planirati svoju budućnost jer ne mogu dobiti kredit od banke ili bilo što dugoročno planirati.

- Ti radnici nemaju stabilnost, a ona je ključna za mnoga životna pitanja, istaknuo je Jakšić te dodao da izbjegavanje poreza kroz nesigurne oblike rada ugrožava budućnost hrvatskog mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Zato, kaže, borba za ugovore na neodređeno nije samo borba za svakog pojedinog radnika, nego borba za opstanak mirovinskog sustava i zdravstva u Hrvatskoj, kako ih u teoriji poznajemo.

Milićević Pezelj: Prekarni rad ne pruža adekvatnu zaštitu

Politologinja Ana Milićević Pezelj i bivša izvršna tajnica SSSH za javne politike i socijalni dijalog rekla je da prekarni rad ne obuhvaća samo ugovore na određeno, nego i mnoge oblike građanskopravnih ugovora, poput autorskih ugovora, "koji također ne pružaju adekvatnu zaštitu radnicima".

- U Hrvatskoj se 35 godina nismo ozbiljno bavili pitanjem kakvo društvo želimo graditi. Pitanje prekarnih radnika nije samo pitanje prava, nego pitanje toga želimo li uopće graditi društvo u kojem radnici mogu živjeti od svog rada, istaknula je.

Upozorila je na problem legalizacije postojanja "agregatora", posrednika koji preuzimaju ugovore između radnika i platformi. Agregatori su omogućili postojanje radnih odnosa koji zapravo nisu radni odnosi, zbog čega radnici nemaju osnovna prava, poput bolovanja, godišnjeg odmora ili mirovinskih doprinosa. Pezelj je naglasila da je potrebno stvoriti jasnu pravnu regulativu za platformski rad, gdje će se radnicima jamčiti osnovna prava, bez postojanja nepotrebnih posrednika.

Matej Mišić, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, rekao je da u Zagrebu radi gotovo 80 posto svih platformskih dostavljača u Hrvatskoj, da često rade u lošim uvjetima, izloženi kiši ili snijegu, bez pristupa osnovnoj infrastrukturi poput mjesta za odmor ili sanitarnih čvorova.

Istaknuo je da bi Grad Zagreb mogao sudjelovati u rješavanju tih problema, ali i naglasio da bi nacionalno zakonodavstvo trebalo biti prvo mjesto za rješenja.