13:37 / 22.12.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRT

Serdarušić: Hrvatskoj slijedi najboljih 10 godina

Ekonomski stručnjak Hrvoje Serdarušić u Studiju 4

Ekonomski stručnjak Hrvoje Serdarušić u Studiju 4

Foto: HTV / HRT

Spašavanje radnih mjesta zbog COVID krize, sjajna turistička sezona, približavanje Hrvatske eurozoni, skoro uvođenje eura i povlačenje raspoloživog novca iz EU fondova teme su koje su ekonomski obilježile 2021. godinu. Što je Vlada dobro, a što loše napravila u gospodarstvu ove godine analizirao je ekonomski stručnjak Hrvoje Serdarušić gostujući u Studiju 4.

Vlada je za očuvanje radnih mjesta u 2021. godini isplatila preko 11 milijardi kuna, a tu je mjeru koristilo 120.000 poslodavaca i 700.000 radnika.

- U trenutku kad nastupa kriza teško je nešto ne napraviti, gotovo sve Vlade svijeta su nešto učinile da se spasi gospodarstvo. Naravno, pri tome nastaju neki nusproizvodi, konkretno fiskalni poticaj je direktan razlog razbuktavanja inflacije. Inflacija nije samo hrvatska specifičnost, to je nešto što se događa u cijelom svijetu, ističe Serdarušić i dodaje kako će inflacija potrajati iz više razloga, od kojih je jedan i problem s dobavnim lancima.

Iz tog razloga sada plaćamo danak onome što je činjeno u svrhu spašavanja radnih mjesta – ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu.

- Svi se sjećaju kako smo u proljeće 2020. imali negativnu cijenu nafte, što je bio takozvani šok potražnje. Naftne kompanije moraju redovito ulagati i sada one imaju veliku potražnju za obnovom naftnih platformi, i sad imamo šok ponude – to dokazuje da su globalne rezerve nafte i plina u padu, a produkcija se jako povećala. No to nije uspjelo zaustaviti rast cijena nafte i energenata koje jako sudjeluju u razbuktavanju inflacije, objašnjava Serdarušić.

Ove godine uslijedila je i rekordna turistička sezona koju nitko nije očekivao, bilo je novih zapošljavanja, a kvalitetna domaća radna snaga plaćala se u suhom zlatu - tako su kuhari u srcu sezone imali plaću i preko 20 .000 kuna.

- Ugostiteljski sektor je platio najveću cijenu zatvaranja, veliki dio poduzetnika u ugostiteljstvu više ne postoji. S druge strane, imamo na neki način sreću što smo izgradili autoceste pa su nam svi turisti koje smo željeli da dođu i došli. Jedan od scenarija je bio da nam dođe barem 73% turista od 2019. godine, a izgleda da smo taj broj i premašili, kaže Serdarušić.

Premijer Andrej Plenković najavio je nove mjere koje će se ponuditi građanima koji su napustili Hrvatsku u zadnjih nekoliko godina. Tim mjerama se nudi novac za povratak u Hrvatsku i otvaranje obrta, a spominju se i mjere za obitelj koje će se preseliti iz većih gradova u Hrvatskoj u pasivnije krajeve i baviti se poduzetništvom. No, Serdarušić smatra kako se problem iseljavanja ne može riješiti jednom mjerom.

- Hrvatska ima probleme koji su dugotrajni – moje mišljenje je da smo mi prezadužena zemlja. Stalno se govori o poreznom rasterećenju, ali ekonomisti dobro znaju da kada se gleda efekt poreznih rasterećenja onda se vidi da Hrvatska ima stalni rast državnog 'ugriza' na BDP – imamo porezno opterećenje koje je sve veće, ono se uvijek mjeri poslije, a ne unaprijed, kaže i dodaje kako su ljudi napustili Hrvatsku zbog ekonomske deprivacije koja je nastala potezima Vlade u krizi, ali i radi korupcije.

- Ona utječe na cijeli sustav, a mali poduzetnici plaćaju tu cijenu.

Unatoč svemu, Serdarušić smatra kako Hrvatskoj slijedi najboljih 10 godina, s obzirom na velika sredstva koja ćemo dobiti.

- Mogućnosti Hrvatske u sljedećih 10 godina jesu takve da ona značajno iskorači naprijed i mi se time trebamo baviti, naglašava.

Konzervativna politika HNB-a očuvala je tečaj kune, a devizne rezerve kao i rast BDP-a približavaju nas eurozoni i euru, što bi trebalo osigurati stabilnost monetarnog i ekonomskog sustava.

- Euro ima neke svoje strukturne probleme, ali Hrvatskoj je bolje da bude u eurozoni, ja podržavam taj ulaz. Imamo višak štednje u odnosu na kredite i imamo dovoljno domaće štednje da upogonimo to, smatra Serdarušić i dodaje kako bi se Hrvatska trebala orijentirati na nuđenje usluga i onu vrstu proizvodnje koja daje visoku dodanu vrijednost.

Problem obnove nakon potresa u Banovini i Zagrebu i dalje je aktualan – i dalje lutamo i tragamo za efikasnim rješenjima, a čini se da se loše alocirao i novac iz EU fondova solidarnosti za obnovu, te će biti potrebna prenamjena tog novca kako se ne bi izgubio.

- Nisam dovoljno upućen da bih to komentirao, ali čini se da postoje problemi koji su se mogli unaprijed zaobići. Imamo premalo ljudi i problem stručnosti i moramo se boriti s onim što je. Ipak, vjerujem da Hrvatskoj slijedi rast BDP-a, procjene HNB-a su nekoliko puta korigirane i po tome za iduću godinu nam slijedi rast od oko 4%, zaključuje Serdarušić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!