Sidrene cijene: Kako pomiriti zaštitu potrošača i zahtjeve gospodarstva?

Hoće li uvođenje sidrenih cijena 17. studenoga poduzetnicima stvoriti preveliko administrativno opterećenje? Može li javna rasprava koja je u tijeku iznjedriti prihvatljivo rješenje za sve strane? Što potrošači dobivaju uvođenjem sidrenih cijena?

O tome su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" govorili državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Đurđica Mostarčić i predsjednik Društva za zaštitu potrošača Igor Vujović.

Sidrene cijene kao mjera zaštite standarda građana

- U javnosti se stvara dojam da se te mjere donose antiinflacijski, nasumično, što nije točno. One iza sebe imaju ekonomsku logiku i prilagođene su strukturi današnje inflacije u Hrvatskoj s ciljem zaštite standarda građana. Kada je izbio novi inflacijski val u proljeće sukobom na Bliskom istoku, mi smo prvo reagirali energetskim paketom mjera i onemogućili povećanje cijene struje, plina i dizelskog goriva, kao tri ključne cijene u gospodarstvu koje utječu na sve ostale cijene i time spriječili prelijevanje na ostatak potrošačke košarice, ispričao je Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Međutim, kada su uočili da kriza nie privremena, reagirali su na druge kanale u kojima može doći do prelijevanja. U prvom redu bila su povećanja profitnih marži - s porezom na prekomjerne profitne marže od 50 posto destimuliraju da netko zlorabi tržišnu okolnost tog poremećaja i da u tom procesu povećava svoju profitnu maržu.

- Vidimo da ta mjera funkcionira jer je 60 posto potrošačke košarice, koju čine hrana, piće i industrijski proizvodi, u stagnaciji, odnosno u padu. Četvrta komponentna inflacije su usluge, tu ne stojimo dobro, situacija je nešto bolja proteklih mjeseci, međutim i dalje je ta inflacija povišena. U segmentu usluga doprinose mikro i mala poduzeća, tu nismo željeli ići restriktivno, inzistiramo na većoj transparentnosti u formiranju cijena kako bi se povećala zaštita potrošača u tom procesu, naveo je državni tajnik.

Postavljalo se pitanje razmjernosti i oportunosti, odnosno mjere baznih cijena. Ministarstvo financija krenulo je od jedne analize koja pokazuje da su u proteklih pet godina cijene rekreacijskih i sportskih usluga porasle 75 posto, fotografskih usluga 66 posto, smještaja 93 posto, restorana i kafića 70 posto, tretmana za uljepšavanje 72 posto...

- Smatramo da je oportuno da se uvede jedna mjera koja postoji zapravo više od 20 godina, da se u cjenicima, što je obveza od 2003. godine, uvede dodatan stupac, referentna bazna točka da bi potrošači bili informiraniji. Sve četiri komponente inflacije - hrana i piće, industrijski proizvodi, energenti i usluge imaju jedan zajednički nazivnik, a to je da pokušavamo spriječiti okolnost u kojem snažan porast cijena energenata uzrokuje prelijevanje na ostatak potrošačke košarice i za sada u tome uspijevamo, istaknuo je državni tajnik.

Gospodarstvo traži jasnija pravila

Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a kaže kako je važno naglasiti kada su mjere predstavljene. Ističe kako mjere nisu predstavljene, već su dvije odluke stupile na snagu 10. rujna 2026. koje je donijela Vlada na prijedlog Ministarstva gospodarstva.

- Tada se gospodarstvo upoznalo s onim što dolazi, koji je plan, način i ideja da se bazne cijene uvedu. Zakon o zaštiti potrošača, koji je stupio na snagu u lipnju ove godine, točno je da je tamo pisalo da će ministar trebati donijeti pravilnik o načinu isticanja baznih cijena, kao i pravilnik o objavi važećih cjenika, ali ta odredba zakona nije bila na savjetovanju, već je samo predstavljena u Saboru. Opet je mimoiđen glas gospodarstva koji to treba i primijeniti, rekla je Mostarčić.

Kada su odluke stupile na snagu, prvo su kontaktirali Ministarstvo gospodarstva te tražili pojašnjenja i odgovore, a paralelno su tražili da Vlada ukine te dvije odluke ili da prolongira na 17. studenoga znajući da dolazi vrijeme kada će ministar trebati donijeti ta dva pravilnika. Trenutačno su pravilnici predstavljeni javnosti u vidu objave na e-Savjetovanju. Međutim, kaže kako one malo odstupaju od njihove perspektive.

- Druga stvar je objava važećih cjenika. Kada pogledamo naše zakone, mi čak nemamo ni definirano što je to točno cjenik, ali objava važećih cjenika ne može biti nešto što je tako široko postavljeno kao što je bilo u startu, da svi moraju na svojim mrežnim stranicama objavljivati cjenike. Mi razumijemo namjeru Ministarstva za transparentnost cijena prema potrošačima. Gospodarstvo nema s tim problem, opisala je Mostarčić.

Društvo za zaštitu potrošača pozdravlja uvođenje sidrenih cijena

Igor Vujović, predsjednik Društva za zaštitu potrošača smatra kako je uvođenje sidrenih cijena dobra odluka za potrošače.

- Definitivno pozdravljamo pravilnike, samim time da se daje dodana vrijednost na samu transparentnost, to je sada jedan od alata da se malo stopira inflacija, a da se u budućnosti i počne smanjivati, rekao je Vujović.

U tijeku je javna rasprava koja traje do 14. studenoga, u kojoj je Društvo za zaštitu potrošača sudjelovalo. Ističe kako nemaju primjedbe, već samo prijedloge.

- Imali smo prošli tjedan sastanak u ministarstvu gospodarstva, nismo imali primjedbe, imali smo prijedloge koji su prihvaćeni jako dobro. Najveći prijedlog nam je da treba specificirati javne usluge, zaključio je Vujović.