Sisački stočari: Izigrani smo

07.02.2022.

07:00

Autor: Eugen Husak/Plodovi zemlje/HRT

Sisačka zemlja

Sisačka zemlja

Foto: HRT / HRT

Poljoprivrednici i stočari s nestrpljenjem - ili bolje reći na rubu živaca - čekaju novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Vlada ga je usvojila u četvrtak, a u Sabor će uskoro u drugo čitanje. A dok ljudi čekaju zakon puno je toga što taj zakon - nadaju se - treba promijeniti. Hoće li - teško je reći, ali mnogi već sumnjaju da neće, kao i mnogi prijašnji zakoni do sada. Na terenu je mnogo stočara, nezadovoljno natječajem za državno zemljište. Smatraju da je nepravedan.

U stajama mladog 25-godišnjeg Marija Tomašića danas je 60-ak krava. Posla je mnogo. Ambicija ne nedostaje, kao ni problema. Do mjere europske, kaže, ne može doći. Nema zemlje, pa je, kaže odmah nepodoban.

Mladog Marija naša je ekipa snimila i prije 6 godina. Taman je završio školu i razmišljao kako dalje. Dvojba je bila Njemačka ili ostati na djedovini i unaprijediti obiteljski uzgoj krava. Nije tada ni slutio što ga čeka. Širio bi proizvodnju, ali ne može. Ima premalo zemlje. Samo 17 hektara. Stoga se javio na natječaj za dobivanje državne zemlje u zakup. Kao mlad čovjek trebao je biti prioritet, no povjerenstvo Grada Siska dodijelilo mu je samo 3 hektara.

- Ima puno nelogičnosti u dodjeli zemlje, ali to ćemo vidjeti s višim institucijama. Oni će odrediti je li bilo davanja preko veza. Sve to utuče čovjeka – kaže Mario.

Razočaran je i njegov otac Željko. Kaže da ih je godinama baš država poučavala da ne budu samo uzgajivači stoke nego da sami rade što više prerađevina kako bi bili konkurentniji. Zato je otvorio obrt za prodaju mesa i uzgoj stoke. I sad je zbog redoslijeda djelatnosti prilikom registracije ostao bez zemlje.

- Zakonska regulativa je takva, poljoprivreda nam nije primarna djelatnost, ali mi ne prodajemo čavle i čekiće i građevinski materijal. Isključivo smo vezani za to da prodajemo ono što sami uzgojimo. Ne možemo staviti više prioritetnih djelatnosti nego samo jednu i to je izgovor zašto nismo dobili zemlju – žali se Željko Tomašić.

I nisu jedini. U Galdovu pokraj Siska okupilo se desetak nezadovoljnih. Ratar Mladen Malović iz Baćina 10 je godina obrađivao državnu zemlju. Kad ju je preuzeo, bila je to obična šikara. Uložio je 50 tisuća kuna u čišćenje, gnojidbu i kalcifikaciju. Sad je ostao bez svega.

- A dobio je mladi poljoprivrednik koji je državni službenik i namještenik. A i kod čitanja tih ponuda bilo je sumnji od strane člana komisije da je taj poljoprivrednik svega 6 mjeseci postao nosioc – priča Mladen Malović.

Mladen je hrvatski branitelj i sve je prijavio istražiteljima.

- Ako mi smetamo njima, onda nek kažu - spakirajte kofere, odite u Irsku, Dansku, mi imamo svoje ljude koji će raditi poljoprivredu, vi ne trebate ovdje – ogorčen je.

Bez trećine zemlje ostao je i Ivica Nocijar. Iako zapošljava 13 radnika te još petoricu prema potrebi, ostao je bez 167 hektara samo zato što je registriran kao d.o.o. Smatra da natječaj treba poništiti i promijeniti pravila.

- Želim izraziti jedno veliko nezadovoljstvo s obzirom da mi zapošljavamo ljude u struci. Mi nismo zaposlili ljude koji imaju druge djelatnosti. Imamo 2 agronoma, 2 poljoprivredna tehničara i nekoliko razvojačenih branitelja – nabraja Ivica.

Miodrag Malović iz Hrastelnice također je izgubio trećinu zemlje. Na natječaju je loše prošao jer je, kaže, samo ratar pa je dobio manje bodova. Upozorava da će birokrati nelogičnim pravilnicima uništiti poljoprivredu.

- Napravljeno je kako je napravljeno. Bio sam na svim tim natječajima, imao sam zemlju uvijek u natječaju, dobivao i sve. sad je gubim jer sam stariji. Nas poslije 41. treba odmah streljati. Ne znam čemu služimo, čemu dišemo ovaj zrak jer ne vrijedimo ništa – govori Miodrag.

Miroslav Pavlović iz Gušća hrani 150 krava i konja. Obrađivao je 100 državnih hektara, a sad je na natječaju ostao bez njih 80. Nema smisla, kaže, držati stoku bez zemlje jer ako kupujete po ovim cijenama stočnu hranu, to je neisplativo. Ako nemate zemlje, zaključuje, ne možete držati stoku.

Mladi Marko Malović iz Palanjka bavi se uzgojem konja. Posjeduje 30 hektara vlastite zemlje, a od države je dobio samo 3. Nezadovoljan je jer smatra da je trebao dobiti više.

- Jer su neki ljudi i firme po 20, 50, 100, a uopće im ne fali u odnosu na stoku – mišljenja je.

Zanimljivo - da natječaj treba poništiti smatra i jedan član povjerenstva koje je dodjeljivalo zemlju. Ivica Grgurić tvrdi da nije pristao potpisati zapisnik jer su prekoračeni svi zakonski rokovi. Natječaj je raspisan lani u prosincu, rok za prijave zbog potresa je produljen.

- Dostavljeno je trebalo biti sve do 4 veljače, nakon toga 60 dana trebale su odabrati najpovoljniji ponuditelji, ali su rokovi probijeni za 2 mjeseca, a pisalo se da je sve do 6. travnja napravljeno. To je velika nepravilnost – smatra.

Za komentar smo zatražili Grad Sisak čije je povjerenstvo određivalo tko će dobiti zemlju. No, pred kamere ne žele. Evo što su odgovorili:

- Sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave i Zakonu o poljoprivrednom zemljištu jedini ovlašteni za tumačenje i provedbu Pravilnika o provođenju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta i zakup za ribnjake u vlasništvu RH je Ministarstvo poljoprivrede te vas molimo da svoj upit uputite nadležnom Ministarstvu.

U Ministarstvu kažu da odluku Grada Siska o izboru najpovoljnije ponude za zakup zemlje još nisu dobili, ali da saznanja o nepravilnostima imaju, zaprimljeno je 7 prigovora koji će biti razmotreni u postupku izdavanja suglasnosti.

Bilo kako bilo - mladi Mario s početka priče smatra da će ovakva politika mnogim mladim poljoprivrednicima promijeniti životne planove. Na potezu su Ministarstvo, USKOK i DORH.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!