Sjednica saborskih odbora za turizam te prometa: Strateška važnost zračnih luka

Saborski odbori za turizam te za pomorstvo, promet i infrastrukturu u četvrtak su na zajedničkoj tematskoj sjednici raspravljali o poslovanju domaćih zračnih luka, naglasivši njihovu stratešku važnost za razvoj turizma i gospodarstva, dok su predstavnici zračnih luka istaknuli dobre poslovne rezultate i porast putničkog prometa.

Predsjednica odbora za turizam Sanja Radolović i predsjednik odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Stipo Mlinarić rekli su da su zajedničku sjednicu sazvali zbog promjena u zračnom prometu i zračnim lukama posljednjih godina, ulaganjima i financijskim pokazateljima tih luka, a s obzirom na njihovu stratešku važnost bitno je čuti i njihove planove.

Istaknuli su i da su zračne luke i promet važni i za povezivanje Hrvatske sa svijetom te da imaju i veliki potencijal za razvoj.

Uz saborske zastupnike na sjednicu su došli i predstavnici gotovo svih devet zračnih luka u Hrvatskoj, iz ministarstava turizma i sporta te mora, prometa i infrastrukture, HGK-a, HTZ-a, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Croatia Airlinesa i drugi.

Većina predstavnika zračnih luka istaknula je dobre poslovne rezultate s porastom putničkog prometa i prihoda ove i zadnjih godina te su napomenuli da od planova budućeg razvoja očekuju poboljšanje poslovanja.

Tako je predstavnik najveće zračne luke u Hrvatskoj, Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ) naglasio da, unatoč blagom padu ljetnog prometa do kojeg je došlo zbog pogoršanja geopolitičke situacije u svijetu, utjecalo na mnoge linije i mali pad tog prometa u ljetu, u zračnoj luci Zagreb vjeruju da će godinu završiti u plusu, s porastom prihoda od 10 posto, dijelom i zbog rasta prometa putnika izvan ljeta.

Iz Zračne luke Split naglasili su da su ulaganja tijekom zadnjih 10 godina ulaganja premašila 100 milijuna eura, da je promet rastao za 70 posto, te da imaju oko 460 zaposlenih, a uz prateće povezane usluge broj zaposlenih osoba povezanih s tom zračnom lukom je oko 1.400.

Glavnina godišnjeg prometa odvija se tijekom sedam mjeseci u godini, a samo ljeti se događa čak 40 posto prometa, pri čemu je splitska zračna luka ovog ljeta imali i prvi direktni let izvan Europe, za New York.

Zračna luka Dubrovnik također očekuje porast putničkog prometa u 2026., za oko 3 posto u odnosu na 2025. godinu, a u razvojnim planovima za idućih par godina je daljnje uređenje infrastrukture i sadržaja.

U posljednjih 10 godina zračna luka Zadar je, naveo je njezin predstavnik na sjednici, utrostručila broj putnika, a zbog ulaganja u novootvoreni putnički terminal očekuju daljnji rast prihoda. Ovu godinu bi trebali završiti pozitivno, očekuju u zadarskoj zračnoj luci, a u 2027. godini nadaju se poboljšanju rezultata.

Sličnom se nadaju i u zračnoj luci Pula koja s novom upravom nastoji stabilizirati poslovanje, kontrolirati troškove i dovesti nove avioprijevoznike. Pritom im planove opterećuju gubici iz prošlih godina te sezonalnost poslovanja. 

Predstavnik te luke na sjednici je rekao da ove godine imaju porast broja putnika iznad osam posto, te da do kraja godine očekuju više od 570 tisuća putnika.

Iz Zračne luke Osijek rekli su da su ove godine u prvih devet mjeseci imali oko 28 tisuća putnika, što je manje od njih 38 tisuća koliko ih je bilo u istom razdoblju 2025., ponajprije zbog smanjenja prometa prema Londonu. 

Po podacima za 2025. imali su 4,5 milijuna eura ukupnih prihoda i 4,4 milijuna rashoda, dok za ovu godinu vjeruju da će im više putnika donijeti investicije u proširenje putničkog terminala. 

Ciljevi za 2027. su osim povećanja prometa putnika i zadržavanje postojećih linija, pregovori s prijevoznicima i unapređenje domaće povezanosti, te otvaranje novog terminala u siječnju.

Zračna luka Rijeka, naglasio je njihov predstavnik, posluje s profitom, više ne koriste subvencije, a sami drže i službu sigurnosti na luci. Zaduženi i za helidrom ZTC-a za što ostvaruju i prihode. 

U 2026. će se približiti i brojkama putnika od 200 tisuća, koliko su imali najviše 2019. godine, a unatoč naslijeđenim gubicima vjeruju da će u 2027. godini doći na 'nulu'.