Udruga Franak i banke čekaju odluku Vrhovnog suda

Prošireno vijeće Vrhovnog suda donijelo je odluku o tome imaju li građani koji su konvertirali kredite pravo na puno obeštećenje ili tek na isplatu zateznih kamata. Odluka, čiji će sadržaj biti poznat nakon dostave strankama, mogla bi imati dalekosežne posljedice i za dužnike i za banke, ali i otvoriti novo poglavlje u pravnoj bitci koja traje više od desetljeća.

O mogućim posljedicama odluke Vrhovnog suda, pravima potrošača i poziciji banaka u emisiji U mreži Prvog govore Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, i odvjetnik za trgovačko pravo Mićo Ljubenko.

Aleksić: Većina sudova dosad je presuđivala u korist potrošača

Objašnjavajući što je bilo predmet rasprave na Vrhovnom sudu, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak Goran Aleksić je rekao da se odluka odnosi isključivo na potrošače koji su konvertirali kredite.

- Da se razumijemo, potrošači koji nisu konvertirali kredite, tu više dilema nema, tu postupci idu svojim tijekom, ljudi dobivaju svoj novac i tu nema više nikakvih otvorenih pitanja, osim pitanja ništetnosti cijelog ugovora, rekao je Aleksić.

Dodao je da je pitanje ništetnosti cijelog ugovora trenutačno na Ustavnom sudu nakon što je Vrhovni sud odlučio da ugovori s ništetnom valutnom klauzulom i ništetnom kamatnom stopom nisu ništetni u cijelosti.

Govoreći o pitanju o kojem je odlučivalo prošireno vijeće Vrhovnog suda, Aleksić je rekao, kako se odlučivalo je o tome imaju li potrošači koji su konvertirali kredite pravo na kompletne razlike između onoga što su platili i onoga što su trebali platiti izuzećem ništetnih odredaba, ili imaju pravo samo na zatezne kamate, kazao je.

Istaknuo je kako još nije poznato kako je Vrhovni sud odlučio, ali je naglasio da je većina nižih sudova dosad presuđivala u korist potrošača.

- Preko 90 posto općinskih sudova i 75 posto županijskih sudova dosad su sudili da potrošači imaju puna prava, da imaju pravo na kompletne razlike i kompletne zatezne kamate, rekao je.

"Tri su razloga za rušenje eventualne negativne presude"

Na pitanje što bi se moglo dogoditi ako odluka Vrhovnog suda bude nepovoljna za potrošače, Aleksić je odgovorio da će u tom slučaju uslijediti ustavne tužbe.

- Ako bude negativno, svaki potrošač koji dobije takvu negativnu presudu, koji dobije samo pravo na zatezne kamate, može Ustavnom tužbom pokušati rušiti takvu odluku Vrhovnog suda, rekao je.

Kao prvi razlog naveo je, kako tvrdi, nezakonito postupanje.

- Vrhovni sud u tom slučaju nije postupio po Zakonu o obveznim odnosima jer je ukinuo institut ništetnosti budući da je odlučio zamijeniti ugovorne odredbe koje su ništetne valjanim odredbama i to od početka, mada je aneks potpisan tek 2015. i 2016., izjavio je Aleksić.

Drugi razlog, prema njegovim riječima, bilo bi arbitrarno postupanje.

- Vještaci su u svim svojim vještačenjima utvrdili obeštećenja i čak su izrijekom tvrdili kako potrošači, ako se uzme u obzir izuzeće ništetnih ugovornih odredaba, nisu konverzijom dobili preplaćene iznose, rekao je.

Trećim razlogom smatra moguću diskriminaciju potrošača koji su konvertirali kredite.

- Potrošači s konverzijama, ako ne dobiju kompletno obeštećenje, bit će diskriminirani u odnosu na potrošače koji nisu konvertirali kredite, ali su obeštećeni sudski, rekao je Aleksić, dodajući da bi oni u tom slučaju na kraju platili 30 posto više ukupnog iznosa za otplatu kredita.

- Imamo nezakonito postupanje, arbitrarno postupanje i diskriminatorno postupanje. Sva tri elementa su razlog da Ustavni sud ruši takvu presudu, zaključio je Aleksić.

Ljubenko: Vrhovni sud mora donijeti jasnu i provedivu odluku

Odvjetnik za trgovačko pravo Mićo Ljubenko izjavio je kako u slučaju kredita u švicarskim francima očekuje prije svega jasnu i provedivu odluku Vrhovnog suda, bez obzira na to hoće li ona biti u korist banaka ili potrošača.

Dodao je kako razumije legitimne interese obiju strana, ali smatra da je za pravosuđe najvažnije da odluka bude kratka i nedvosmislena.

- Hoće li to biti da ili ne, iskreno rečeno, dopuštam, prihvaćam, legalisti smo. Ali ako mišljenje nije kratko i jasno, to je ono što nije dobro, rekao je.

Podsjetio je kako je Vrhovni sud tijekom godina mijenjao pravna stajališta u slučaju kredita u švicarskim francima.

- Taj isti Vrhovni sud je na početku kolektivnog spora, najprije za valutnu klauzulu, presudio da je ona zakonita, da ona nije ništetna, pa je onda išlo na Ustavni sud, pa je onda Vrhovni sud promijenio mišljenje, izjavio je Ljubenko.

Istaknuo je kako smatra legitimnim da sud promijeni pravno mišljenje, ali problem vidi u dugotrajnosti postupaka.

- Što nije u redu i što nije ni legitimno, a nažalost je legalno – da traje 10 godina promišljanje, razmišljanje, odlučivanje, rekao je.

Podsjetio je da je Zakon o konverziji donesen još 2015. godine te dodao kako je još prije sedam ili osam godina upozoravao da pravosuđe možda neće imati snage brzo riješiti slučaj.

- Ja sam govorio da, nažalost, sud neće imati snage to presjeći, rekao je Ljubenko, dodajući kako su tada mnogi smatrali da je ishod jasan.

"Niži sudovi moraju dobiti provedive smjernice"

Dodao je kako ga zabrinjava mogućnost da odluka Vrhovnog suda bude preopširna i nejasna za niže sudove.

- Ja se sada pitam: hoće li ta odluka za niže suce biti jasna i provediva?  

Podsjetio je i na ranije pokušaje donošenja zajedničkih pravnih stajališta i odluka u oglednim sporovima, za koje smatra da nisu dali jasne smjernice nižim sudovima.

- Rezultat je bio da niži sudovi nisu mogli na temelju toga suditi dalje, rekao je Ljubenko.

Naglasio je kako priželjkuje konačno razrješenje dugotrajnog spora.

Prema njegovim riječima, dugotrajnost postupka dodatno narušava percepciju pravosuđa u javnosti.

- Ljudi ne zamjeraju sucima i nama svima u pravosuđu ako krivo mislimo. Oni nama zamjeraju ako ne mislimo, ako ne odlučujemo, zaključio je Ljubenko.