Slučaj franak: Korisnici s nestrpljenjem čekaju odluku suda EU-a

Korisnici kredita u švicarskim francima koji su ih konvertirali s nestrpljenjem čekaju odluke suda EU-a o ovom slučaju. U međuvremenu je nezavisna odvjetnica Juliane Kokott dala mišljenje kako bi se sud EU-a trebao proglasiti nenadležnim za predmet vezan uz kredite u Hrvatskoj. 

U udruzi Franak ističu da to mišljenje neće utjecati na odluku suda EU-a koje se očekuje do kraja svibnja.

- To nas ne zabrinjava zato što sud EU-a jest nadležan za taj predmet, Europska komisija je dala mišljenje da je nadležan, rekao je Goran Aleksić iz udruge Franak te se pozvao na slučaj Milivojević u kojem se radilo o kreditima koji su ugovarani prije pristupanja Hrvatske EU-u, a sud EU-a je bio nadležan za taj slučaj.

Ako sud EU-a donese odluku da nije nadležan za "slučaj franak", tada se odluka prebacuje na hrvatski Vrhovni sud koji treba odlučiti imaju li tužitelji pravo na odštetu.

- Ako europski sud donese samo procesnu odluku da nije nadležan, tada je na Vrhovnom sudu da donese odluku u ovom predmetu, a ako će europski sud odlučiti o meritumu i donese odluku da su potrošači obeštećeni, tada je to kraj priče, rekla je odvjetnica Nicole Kwiatkowski i dodala da ako europski sud donese odluku da potrošači nisu obeštećeni ili da je na našem sudu da provede dokaze da li je potrošač obeštećen ili nije, tada se predmet vraća hrvatskim sudovima.

Aleksić je rekao da ako on prema odluci suda ne bi imao pravo na obeštećenje, tada bi dobio 32% manje od iznosa za koji smatra da treba dobiti obeštećenjem, nego što je dobio konverzijom. Odnosno na kraju banci plaćam 47% više, nego u slučaju kad ne bih konvertirao kredit i kada bih dobio obeštećenje, kaže.

Nekonvertiranih kredita je 70 tisuća, za smo 10 tisuća kredita ugovaratelji su tužili banke. Oni mogu pokrenuti tužbu odmah, a ugovaratelji kredita koji su konvertirani, a koji nisu pokrenuli tužbe, prema preporuci odvjetnika trebaju pričekati odluku EU suda, odnosno Vrhovnog suda.

Na sudovima je 35 tisuća tužbi, u udruzi Franak od banaka traže da osiguraju sredstva u slučaju gubitka sporova. Aleksić smata da bankama taj novac predstavlja samo manji dio likvidnosti te da one neće doći u krizu zbog toga, a da je HNB dužan naložiti bankama da izvrše rezervacije, ako ih još nisu izvršile.

Iz Hrvatske narodne banke poručuju da nadziru pravilnosti izdavanja rezervacija banaka za sudske sporove, no zaključci se ne mogu priopćiti trećim osobama zbog obveze čuvanja povjerljivih informacija.

Hrvatska udruga banaka poručuje da nije moguće kategorički analizirati podatke vezane uz rezervacije sredstava banaka.

Kwiatkowski: Bankama je još uvijek jeftinije sudjelovati u parnicama

Kwiatkowski smatra da je bankama još uvijek jeftinije sudjelovati u parnicama, nego krenuti s nagodbama jer bi to moglo značiti lavinu tužbi kada bi svi očekivali nagodbu. Odgovor možda jednim dijelom treba tražiti i u tome da uprave banaka nisu spremne preuzeti odgovornosti za nagodbe prema vlasnicima banaka, kaže.

Pod budnim okom prati se rješavanje "slučaja franak" u susjednim zemljama, a iskustvo je iznio Matjaž Sušnik iz slovenske udruge Franak.

Slovenski parlament prihvatio je zakon kojim se valutni rizik kredita u švicarskim francima dijeli između banaka i korisnika kredita, a trebao bi vrijediti retroaktivno. 

Tužitelje i u slovenskom i u hrvatskom slučaju čekaju sudski postupci s bankama, kojima, čini se, odgovara odugovlačenje sporova. U Hrvatskoj su sporne kredite banke plasirale između 2004. i 2008. godine. 

Gost ovotjedne emisije Potrošački kod bio je Denis Smajo, savjetnik u udruzi Potrošač. 

Pogledajte razgovor: