11:22 / 20.04.2020.

Autor: Željko Kardum/Zajedno za zdravlje/IMS/HRT

Šošić: Jedna od mjera HNB-a je osigurati likvidnost komercijalnih banaka

Foto: HRT

Foto: HRT

Foto: - / HRT

Pandemija je dovela do globalnog pada ekonomskih aktivnosti. Izostaju prihodi od svih gospodarskih subjekata. Raste broj nezaposlenih. Očekuje s pad BDP-a. I u tom okruženju građani primjećuju da tečaj kune u odnosu na euro - slabi.
Pandemija je dovela do globalnog pada ekonomskih aktivnosti. Izostaju prihodi od svih gospodarskih subjekata. Raste broj nezaposlenih. Očekuje se pad BDP-a. I u tom okruženju građani primjećuju da tečaj kune u odnosu na euro slabi.

A onda su pročitali barem desetak online članaka da je tečaj uzdrman, da će im rata kredita rasti a vrijednost imovine padati. Potom čuju da je HNB uložio više milijardi eura deviznih pričuva za obranu tečaja.

Gost emisije Zajedno za zdravlje  (HRT4) Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, objasnio je mjere koje poduzimaju kako bi ublažili utjecaj koronavirusa na gospodarstvo i financijski sustav. Istaknuo je da su mjere donijeli prije krize, a jedna od njih je osigurati likvidnost komercijalnih banaka.

- Generalne mjere za stabilnost financijskog sustava se poduzimaju puno prije, kad kriza dođe onda je već kasno. Ono što smo se mi pobrinuli je da banke dočekaju krizu dobro kapitalizirane i s visokom likvidnosti. Ono što sada činimo je da ubacujemo na različite načine kune u sustav kako bi očuvali povoljne uvjete financiranja. Znamo da su kamatne stope iznimno niske, na povijesno niskim razinama - vrlo se povoljno svima zadužiti i otplaćivati dug. Mi se trudimo da tako i ostane, objasnio je Šošić.



Što to znači osigurava likvidnost, pitao je HRT-ov ekonomski analitičar Željko Kardum.

- Banke na računu kod HNB-a imaju trenutno otprilike 34 milijarde kuna, znači to su njihova slobodna, raspoloživa sredstva s kojima mogu kreditirati građane, poduzeća, državu. Mi im ta sredstva možemo povećati i to smo radili na različite načine. Otkupljivali smo državne vrijednosne papire, ulazili smo u operacije dugoročnog financiranja, dakle bankama smo dali petogodišnji kredit uz vrlo povoljne kamate, rekao je.

Banke imaju dovoljno kuna i one mogu plasirati kredite. No problem je kome mogu plasirati te kredite, pogotovo u doba krize. Građani su oprezni. Što će onda banke s tim kunama koje imaju viška?

- Sigurno će u dijelu gospodarstva postojati potražnja kako bi poduzeća ojačala svoju likvidnost. Poduzeća također moraju premostiti ovo razdoblje kad su im prihodi smanjeni pa će to pokušati nadoknaditi kreditima. I velika će potražnja biti od države tako da banke moraju imati likvidnost, objasnio je.

Na početku krize svi su kupovali eure, pa i banke

- Ono što se dogodilo je sljedeće - puno je subjekata na financijskom tržištu kupovalo devize. I građani također. Oni su povlačili sredstva iz investicijskih fondova i onda su u banke deponirali eure. A ti euri nemaju odakle drugo doći nego opet iz naših pričuva. Tako da puno je bilo onih koji su kupovali eure, objasnio je.

- Svi su očekivali da će kuna jačati s ljetom i dolaskom turističke sezone. I oni su se "produžili u kuni", imali su više kunske imovine nego kunskih obveza. Ali tad je došla kriza i epidemija pa su se predomislili, rekao je Šošić.

- Pričuve služe tome da kad naš izvoz padne, a i turizam je usluga tj. izvoz, ako mi ne možemo financirati naš uvoz - ne generiramo dovoljno deviza, ne možemo se zadužiti u inozemstvu, onda je HNB tu s pričuvama, da oslobodi te pričuve, da pusti gospodarstvu da se mogu pokriti troškovi uvoza da se domaća potražnja ne mora toliko smanjivati, objasnio je.

- Još uvijek nismo u zoni da moramo trošiti pričuvu za financiranje uvoza, ovo u zadnjih mjesec dana je čista psihologija. Od petka je tečaj kune ojačao jedan posto, rekao je Šošić.

Kako HNB brani tečaj kune?

- Kad je pojačana potražnja za devizama onda mi prodajemo bankama devize iz naših međunarodnih pričuva. Na taj način nadomještamo taj manjak ponude deviza, objasnio je.

Inače, iz Ministarstva graditeljstva potvrdili su da je do sada zaprimljeno 1937 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, od kojih je obrađeno 650. Ponovili su da, unatoč izvanrednim okolnostima, sve funkcionira prema planu te da će prvi od dva ovogodišnja kruga prijava - biti otvoren najmanje do kraja travnja, a drugi će biti objavljen na jesen. U tri godine odobreno je više od 9400 subvencioniranih kredita.

Pogledajte razgovor s Vedranom Šošićem:

Foto: HRT

Foto: HRT

Foto: - / HRT

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!