Vujčić: HNB će smanjiti prognozu inflacije u 2024. s 4 % na 3,5 %

U Splitu se održava konferencija središnjih banaka mediteranskih država. Među organizatorima je i OECD, a na skupu su, uz hrvatskog, i guverneri španjolske, portugalske, malteške i slovenske središnje banke te potpredsjednik Europske središnje banke. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić najavio je kako će HNB-ova prognoza ovogodišnje stope inflacije u Hrvatskoj biti smanjena s 4 % na 3,5 % te istaknuo kako će realno povećanje plaća u ovoj godini biti manje od lanjskog.

Guverner HNB-a Boris Vujčić govorio je o usporavanju inflacije u Hrvatskoj, poboljšanju prognoza za ovu godinu te padu stope inflacije na 3,5 posto.

- To je zbog toga što smo vidjeli da imamo znači popuštanje inflacije, koje je nešto brže od onoga koje smo očekivali i to je zbog toga što nam ulazni podaci, koji govore o kretanju cijena, prvenstveno sirovina poput recimo hrane i energenata, pokazuju da možemo očekivati brže popuštanje inflatornih pritisaka, nego što se to ranije činilo, poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić. 

Osvrćući se na najave o ovogodišnjem povećanju plaća, Vujčić je kazao kako to treba tumačiti s oprezom.

- Ono što smo vidjeli u proračunu za 2024. godinu, što se tiče povećanja plaća, treba tumačiti s oprezom. Ustvari ćemo imati prijenos povećanja plaća koji se dogodio 2023. godine, gdje se veliki dio tog povećanja već realizirao pa ćemo imati niži rast plaća nego prošle godine . Rast plaća u ovoj godini bit će pozitivan, ali realno niži nego u 2023. godini, rekao je.

Dodao je kako je rast plaća u 2023. godini bio 5,7 %, a u ovoj godini taj će rast biti oko 3,6 % i to, kako je kazao, ne bi trebalo utjecati na stopu rasta inflacije.

Vučić je također najavio kako će se prognoza BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini povećati s prvobitnih 3 %.

- U idućoj prognozi ćemo povećati prognozu stope rasta BDP-a, ali osnovni rizik za ostvarenje te projekcije je inozemna potražnja. Njemačka je jedan od dva naša najveća trgovinska partnera i svako smanjenje ekonomskih aktivnosti u Njemačkoj utječe i na Hrvatsku, ali ne utječe bitno na stopu rasta BDP-a, rekao je.

Što se tiče kreditne aktivnosti u Hrvatskoj ona je po Vujčićevim riječima još živa i potražnja kredita nije značajno manja nego ranije, a više se smanjila u sektoru poduzeća nego u kućanskom sektoru.

Prema njegovim riječima, kamatne stope u Hrvatskoj su niže nego u eurozoni.

Naglasio je kako je trenutačno iznos oročenih depozita u bankama u Hrvatskoj oko šest milijardi eura, a ranije je bio oko 26 ili 27 milijardi eura.

Vujčić je rekao kako se na osmoj konferenciji središnjih banka Mediterana razmjenjuju iskustva u bankarskim poslovima.

- Raspravljamo o uključenosti žena na tržište rada, pogotovu afričkim zemljama te o posljedicama klimatskih promjena na financijske sustave i na ono što središnje banke rade, rekao je Vujčić.