Srebro i zlato prijete usporavanju zelene energetske tranzicije

U sjeni rata s Iranom, gdje je medijski fokus isključivo na cijenama nafte, događa se još jedna globalna kriza koja će utjecati na zelenu industriju diljem svijeta u svim njezinim aspektima i na sve koji pokušavaju biti malo održiviji.

Zbog neprestanih globalnih geopolitičkih nesigurnosti cijene rijetkih ruda, prije svega zlata i srebra odletjele su u nebo. To znači da će zelena energetska tranzicija zabilježiti znatno usporavanje jer se čak 30 posto svjetskog industrijskog srebra upotrebljava u proizvodnji solarnih panela, baterija u milijunima električnih vozila te u rastućoj AI industriji - dok se zlato uvelike rabi za proizvodnju zelenog vodika te za mnoge dijelove vjetroelektrana.

S obzirom na cijene plemenitih metala i rasta cijene nafte postavlja se pitanje kako se može nastaviti održivost zelene energetske tranzicije s obzirom na to da u svijetu svako malo iskrsne neka kriza koja ugrožava gospodarsku stabilnost.

O tim pitanjima u emisiji HRT-a Zelena linija razgovarao je urednik i voditelj Kornat Vilović s ekonomskim stručnjakom Mladenom Vedrišem i stručnjakom za plemenite metale Sašom Ivanovićem.

Geopolitičke napetosti i ratovi mogu utjecati i na tržište plemenitih metala koji su važni za brojne industrije, uključujući i zelenu energetiku. Iako globalne solarne instalacije rastu, povećanje cijene srebra može postati potencijalna kočnica bržem širenju tranzicije na zelenu energiju. Gotovo 30 posto ukupnog srebra koristi se u solarnoj industriji, dok se u električnim vozilima koristi i do 80 posto više srebra nego u klasičnim automobilima, a same baterije sadrže oko 50 grama tog metala.

Plemeniti metali važni su i za vojnu industriju. Primjerice, jedna raketa Tomahawk koristi gotovo pola kilograma srebra, pa bi ispaljivanje dvjestotinjak projektila značilo potrošnju gotovo 100 kilograma tog metala. Istodobno se očekuje i rast potražnje zbog razvoja umjetne inteligencije – procjene sugeriraju da bi potražnja za srebrom u čipovima, serverima i podatkovnim centrima do 2030. mogla doseći između 500 i 1000 tona godišnje.

U uvjetima inflatornih pritisaka investitori se često okreću plemenitim metalima kao sigurnijem ulaganju, što dovodi do povijesno visokih cijena. Istodobno potražnja za srebrom raste dok je proizvodnja u deficitu, a otvaranje novih rudnika traje godinama. Sličan izazov postoji i kod urana potrebnog za nuklearnu energiju, jer su potrebe velike, a za otvaranje novih rudnika potrebna su desetljeća. U međuvremenu Kina i Indija posljednjih godina povećavaju kupnju fizičkog srebra.