Štern: Više se ništa ne može predviđati temeljem cijena sirove nafte

Nakon kratkotrajnog pada cijena goriva, nakon čega je i Vlada skinula blokadu, stigao je novi udar na vozače. Od danas je gorivo opet skuplje - spremnik autoplina skuplji je za oko 2 kune, spremnik benzina za oko 16 kuna, a dizela za nešto manje od 6 kuna. 

Je li to opet početak divljanja cijena, za Studio 4 HTV-a komentirao je Davor Štern, stručnjak za energetska pitanja.

- Gorivo je relativno malo poskupjelo, međutim to je jedan novi trend u energetici, gdje se više ništa ne može predviđati temeljem cijena sirove nafte i temeljem osnove energetike. Toliko se novih nepoznanica i elemenata pojavilo pri formiranju cijena goriva, da je vrlo teško slijediti logiku povećanja cijena ili padanja cijena. Pri sadašnjim cijenama sirove nafte ne bi smjelo doći do poskupljenja derivata - do čega je došlo, kaže Štern.

Međutim distributivnim lancima i trgovcima, kao i rafinerijama se nameću novi nameti - miješanje biogoriva, plaćanje certifikata za ugljični dioksid, certifikata za stakleničke plinove, istaknuo je, zaključivši da se puno novih stvari nameće energetskoj industriji tako da je vrlo teško predvidjeti kako će se kretati cijene derivata.

Teško je, kaže, procijeniti i hoće li država opet intervenirati.

- Država je napravila jednu pametnu intervenciju u pravo vrijeme. Ne samo radi goriva, te dvije kune neće puno značiti nikome od nas. Međutim ono što bi moglo uslijediti nakon toga opet - brojni zahtjevi za poskupljenjem drugih artikala koji se prevoze ili u kojima energija sudjeluje kao veliki element u njihovoj proizvodnji, kazao je.

Smatra da bi se tu uloga države kao regulatora trebala ojačati tako da drži stvari pod kontrolom.

"Još uvijek nitko nije odgovorio zašto je nastala jagma za toaletnim papirom"

Gorivo poskupljuje, iako se u Europi ali i globalno zbog pandemije očekuju opet restrikcije putovanja građana, odnosno manje prometa. U Americi je cijena energenata porasla, a na pitanje treba li prelijevanje toga poskupljenja očekivati i u Europi, Štern odgovara:

- Nažalost, bojim se biti nosilac loših vijesti, ali bojim se da bi se to moglo dogoditi. Naime, stvari su izmakle kontroli. Mi više ne možemo govoriti o tržišnoj ekonomiji, ona je potpuno izgubila smisao. Ne bih volio biti zloguki prorok, ali bih to nekako nazvao "kaosnom ekonomijom". Pandemija se dogodila no nitko do danas nije dao odgovor zašto je nastala takva jagma za toaletnim papirom, koji nije imao apsolutno nikakve veze s pandemijom. Sjetite se tih nestašica. Neki dan na kiosku Tiska kupujem papirnate maramice koje su prije dva mjeseca koštale jednu kunu, sada koštaju dvije, dvije i pol. Čak različito od kioska do kioska. Izgubila su se mjerila vrijednosti i bojim se da će se to prelijevati u sve segmente našeg života. Jasno, energetika je jedan od osnovnih stupova gospodarstva - komentirao je.

Uloga Rusije - čeka li nas duga, hladna i skupa zima?

Zaoštravaju se odnosi s Rusijom koja potencijalno prijeti invazijom Ukrajine. Zapad jučer poručuje Putinu: nove sankcije značile bi zabranu uvoza ruskog plina na zapad. Na pitanje može li to Europa izdržati, da se ne smrzava i da ne plaća skupe energente iz alternativnih izvora, Štern kaže:

- Ovo što se događa između Rusije i Amerike, Europa je tu samo u sredini i točka obračuna je Ukrajina, moglo bi imati dalekosežne i teške posljedice. Ako dođe do neke eskalacije, ako zapad uskrati Rusiji mogućnost korištenja bankovnih instrumenata kao što su SWIFT i druge bankarske procedure brzog poravnanja plaćanja, bojim se da bi moglo doći do žestokih odgovora, ali istovremeno bi to bio pucanj u nogu samoj ruskoj ekonomiji, jer ona živi od plina i od naknada za plin. Ako bi zapad zabranio uvoz ruskog plina u Europu - to bi svakako dovelo do nestašica plina. U takvom slučaju nas očekuje jedna jako duga, hladna i skupa zima, poručuje Štern.

Cijene energenata mogu biti novi generator poskupljenja hrane i općenito života građana. Štern kaže da se i na tržištu električne energije također događaju velike promjene. 

- Slijedom ovog snijega u Srbiji je poskupjela električna energija u regiji za 30-ak posto, što nitko nije mogao očekivati niti predvidjeti. Ne možemo tu puno napraviti, imamo Vladu koja bi trebala vladati situacijom, do sada je to učinkovito činila. Moramo se nadati da će se sve te nadolazeće prijetnje i oblaci razbistriti i da neće do toga doći, da ćemo živjeti normalno ili skoro normalno, kao i prije, poručuje.

Pogledajte cijeli razgovor: