Štete u poljoprivredi; "Vinogradarstvo će to osjetiti godinama"

Poljoprivrednici diljem Hrvatske utvrđuju štetu u vinogradima, voćnjacima, povrtnjacima koja je nastala zbog mraza početkom tjedna. Bolje od naših nisu prošli ni uzgajivači u drugim europskim zemljama pa je jedno gotovo sigurno - zbog slabijeg uroda cijene će biti više.

O posljedicama vremenskih ekstrema i načinima na koje se poljoprivrednici bore protiv štete - govorio je u našem programu predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota. 

- Kolike su štete u ovom trenutku je teško utvrditi. One će se manifestirati u nekoliko aspekata. Prvenstveno što će biti manje plodova. Vrlo je izvijesno da će dio plodova koji je ostao biti deformiran i smanjene tržišne vrijednosti, rekao je.

U nekim voćnim vrstama, kako kaže, "pogotovo u vinogradarstvu, to će se osjetiti u nadolazećm godinama jer će potencijal mladica u tim biljkama biti znatno manji".

- Šteta je najveća na onim ranim kulturama: marelicama, trešnjama i višnjama. To su izuzetno velike štete. To će se manifestirati na manjku voća ova godine tih vrsta iz Hrvatske. Iznenadila nas je velika šteta i na kruškama te jabukama, dodao je.

- Tu će biti oštećenje plodova koje će biti problematično za trgovačke lance koji traže određenu kvalitetu u kalibru, kvaliteti i lijepom plodu, zaključio je.

"Čovjek u borbi s prirodom uvijek izvuče lošiji kraj"

Markota je naglasio da se je jako teško boriti protiv i spriječiti ovakvu štetu.

- Jako teško. Čovjek u borbi s prirodom uvijek izvuče lošiji kraj. Međutim, mi se borimo s time. Znanost pronalazi različite načine zaštite od posljedica elementarnih nepogoda, rekao je.

Kako kaže, "protiv tuče se borimo s postavljanjem mreža, sušu smo riješili navodnjavanjem, a borimo se i s mrazom".

- Najučnikovitija zaštita od mraza je tzv. kišenje - gdje se stvara mirkoklima i cijeli voćnjak, plodovi i cvjetovi se smrzavaju. To je jedan interesantna pojava. Smrzavanjem se oslobađa toplina i tako se štiti plod, kazao je.

Međutim, upozorava - "takva tehnologija je vrlo skupa i zahtjeva jako izdašnu infrastrukturu, velike količine vode i jaka postrojenja".

- Tko to upsije napraviti, u velikoj je prednosti da sačuva svoje proizvode. Druge zaštite poput loženja svijeća, vjetrenjače, lovci mrazova - oni u pravilu mogu štititi do temperature minus tri i četiri, a sve što je ispod toga - taj trud bude uzaludan, dodao je.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku ili na platformi HRTi: