Krešimir Štih iz Udruženja za energetiku HGK za Studio 4 HRT-a objasnio je što je zapravo energetska unija.
U zagrebačkom hotelu Esplanade u utorak je počela konferencija "Hrvatska na vratima energetske unije" na kojoj sudjeluje potpredsjednik Europske komisije zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič. On se već sastao s premijerom Andrejom Plenkovićem koji je otvorio konferenciju. Šefčovič će se sastati s predsjednicom, premijerom, ministrom zaštite okoliša i energetike. Krešimir Štih iz Udruženja za energetiku HGK za Studio 4 HRT-a objasnio je što je zapravo energetska unija za koju je Šefčovič zadužen. "Ona je prije svega jedan sustav koji bi državama članicama trebao osigurati sigurnu, cjenovno i ekološki prihvatljivu energiju", objašnjava Štih. Dodaje da je ideja stupila na snagu krajem 2015. godine. Inicirao ju je
Donald Tusk, poljski političar i predsjednik Europskog vijeća.
Ideja se bazira na pet osnovnih aspekata, od kojih jedan obuhvaća tri cjeline: sigurnost, solidarnost i povjerenje. Druga je potpuno integrirano tržište. Treća je energetska učinkovitost, koja je značajna jer se njenim povećanjem smanjuje i ukupna potrošnja energije, povećava se udio obnovljivih izvora i smanjuje osjetljivost na klimatske promjene". Tu su i klimatske politike i inovacije koje osiguravaju napredak.
Gdje je Hrvatska u svemu tome i zašto potpredsjednik Europske komisije dolazi baš ovdje? Odgovarajući na to pitanje Štih kaže kako Hrvatska kao članica EU slijedi sve gore navedene smjernice. Tvrdi da je RH "relativno dobra" u području obnovljivih izvora energije, ali da je s klimatskim promjenama i energetskom učinkovitošću "negdje na rubovima zadanih ciljeva".
Uoči dolaska u Hrvatsku Šefčovič je izjavio da je potencijal Hrvatske što se tiče obnovljivih izvora energije i trostruko veći. Štih ne zna odakle Šefčoviču taj podatak. Iznosi da je primjerice hrvatski hidropotencijal "već gotovo u potpunosti iskorišten".
"Bogati smo po vjetru, biomasi, bogati smo čak i po geotermalnoj energiji. Sunca imamo. Minimum sunčeve izolacije u Hrvatskoj je veći od maksimuma u Njemačkoj. Nijemci to jako koriste, zašto ne bismo i mi?", pita.